Commedia dell'arte: razlika između inačica

''Commedia dell'arte'' doslovno prevedeno sa [[talijanski jezik|talijanskog]] onog vremena zapravo znači - ''Komedija koju izvode znalci'' (a ne ''umjetnička komedija''), jer je ''arte'' u tom vremenu značio i umješnost - zanat (iz tog se izvodi i riječ ''artigiano'' = zanatlija).

Prvi pouzdani datum povezan sa nekom družinom - commedie dell'arte je iz [[1545]]. Najpoznatija rana kazališna družina bili su '''Gelosi''', koju je vodio Francesco Andreini sa ženom Isabellom, Gelosi su nastupali od [[1568]]. do [[1604]]. <ref name=brit/>U istom razdoblju nastupala je grupa '''Desiosi''', osnovana [[1595]]., u kojoj je nastupao Tristan Martinelli (oko [[1557]].-[[1630]].), koji je bio slavni Harlekin. Ostale slavne grupe bile su; '''Comici Confidènti''', aktivni od [[1574]]. do [[1621]]. i '''Uniti''', koju je vodio Drusiano Martinelli sa ženom Angelicom. Prvi zapis o nekoj družini u Francuskoj je iz [[1570]].-[[1571]]. Sam [[Francuska|francuski]] [[kralj]] pozvao je grupu Gelosi, da nastupi u njegovu dvorcu [[Château de Blois|Blois]] [[1577]]., nakon tog su Gelosi nastupili u [[Pariz]]u, i uspjeli oduševiti publiku, koja je odtad zavoljela commediu dell'arte ili kako su to [[Francuzi]] zvali talijanski [[teatar]] . Družina '''Comédie-Italienne''', osnovana je [[1653]]. i bila popularna i rado gledana sve dok [[Luj XIV.|Louis XIV]] nije protjerao sve talijanske trupe [[1697]]. Talijanski glumci bili su također popularni po [[Engleska|Engleskoj]], [[Španjolska|Španjolskoj]] i [[Bavarska|Bavarskoj]].

Premda da je i teatar umjetnost koja prije svega ovisi o interesu publike (dakle o novcu), te teatarske družine naučile su se improvizirajući - prikazivati vrlo brzo različite predstave, da udovolje ukusu publike. <ref name=tre/>Zbog tog je svaki glumac u ''Commediji dell'arte'', morao prikupiti i znati napamet skup viceva, pjesmama, kratkih skečeva i monologa, koje su ponavljali iz predstave u predstavu. Da si olakšaju posao, vremenom su došli do toga da se je svaki glumac specijalizirao za jedan tipski lik. To su bili jednostavni likovi, koje su njihovi akteri gradili kostimom, dijalektom, dobi, socijalnim položajem ili poslom kojim su se bavili. Oni nisu imali složenost likova kakve su kreirali pisci od zanata, ali su se upravo zbog toga mogli pojaviti u potpuno različitim pričama, lagano mijenjajući karakter. Oni su imali karakteristike koje su palile maštu publike, bilo zbog bizarnog kostima (kao što je to bio Harlekinov (Arlecchino), ili zbog stranog jezika (kao što je to bilo u slučaju [[Španjolci|Španjolskogšpanjolskog]] kapetana ili zbog korištenja maski, koje su asocirale na razuzdano doba karnevala.

Ostale likove ''commedie dell'arte'' razvili su vremenom najtalentiraniji glumci iz početnih jednostavnih likova pod maskom. Lik kapetana (Il Capitano) razvijen je kao karikatura [[španijašpanjolska|španjolskog]] hvalisavog [[vojnik]]a, koji sve može negdje daleko, ali na licu mjesta kukavički bježi od opasnosti. <ref name=brit/>Taj lik je Tiberio Fiorillo za vrijeme gostovanja u [[Pariz]]u ([[1645]].-[[1647]].) sa svojom družinom, pretvorio u Scaramuccia, koji je trebao više odgovarati [[Francuska|francuskom]] ukusu. Fiorillov Scaramouche je ostao upamćen po suptilnosti i finoj minimci. Likove zannija (slugu i sluškinja), često su glumili [[akrobat]]i i [[pelivan]]i, a oni su se pojavljivali pod raznim imenima kao; Panzanino, Buratino, Pedrolino (ili Pierrot), Scapino, Fritellino, Trappolino, Brighella... među njima najznačajniji likovi su Arlecchino i Pulcinella. Pulcinella je kao i kapetan lik koji je uspio "prerasli" ​​svoju masku i postao samostalni dramski karakter, njega je vjerojatno izmislio glumac - Silvio Fiorillo (umro oko [[1632]].). Sluškinja Columbina, često je u ljubavnim zavrzlamama s Arlecchinom, Pedrolinom ili kapetanom. Ona je uz Harlekina postala glavni lik [[Engleska|engleskih]] [[pantomima|pantomimičarskih]] lakrdija. Lik Harlekina (Arlecchino), jednog od slugu, stvorio je Tristano Martinelli kao duhovitog i spretnog mladića, hirovitog ljubavnika često bez srca. Za razliku od njega lik Pedrolina je njegova čista suprotnost, jer je pomalo tupast i beskompromisno iskren, pa je stoga stalna žrtva paprenih šala koje zbijaju s njim njegove kolege. Taj lik je kasnije ovaj put kao - Pierrot, prenešen u [[Francuska|francusku]] pantomimu. <ref name=brit>{{cite web