Razlika između inačica stranice »Kokosova palma«

Dodano 13 bajtova ,  prije 5 godina
m
m (→‎Upotreba: lektura)
[[Alexander von Humboldt]] iznio je prva stručna zapažanja zasnovana na izgledu drveta - visokog i plemenitog u usporedbi sa svim dotad viđenim [[raslinje]]m, tankog stabla koje strši uvis 25 do 30 metara i na čijem se vrhu nalazi gusta [[krošnja]] od tridesetak perasto razdijeljenih listova dugačkih četiri metra. Znanstvenici su kasnije otkrili da je cvast kokosove palme razgranata, u početku obavijena čvrstom ovojnicom i sastavljena od muških i malobrojnih ženskih cvjetova. Iz nje nastaje plod koji se sastoji od tankog i nepropusnog vanjskog omotača, egzokarpa, i čvrstog i tvrdog unutrašnjeg sloja, endokarpa. Između se nalazi debeli sloj lakog i rastresitog [[tkivo|tkiva]], [[mezokarp|mezokarpa]], u čijem je središtu bijelo sjeme s vrlo razvijenim [[endosperm]]om u obliku [[kugla|kugle]], s debelom mesnatom [[ovojnica|ovojnicom]] u kojoj je mliječna tekućina.
 
Visoko [[stablo]] u promjeru ima 30 cm, ali je izuzetno čvrsto i odolijeva vjetrovima jer ga za pješčano tlo, u dubini od 8 m, drži oko 800 korijenova, ne debljih od jednog centimetra. [[Sjeme]] je nepropusno za [[morska voda|morsku vodu]] u kojoj može plivati i do 4500 [[kilometar|kilometara]] i potom, neoštećeno, isklijati na [[tlo|tlu]]. Poslije sedam godina palma rađa prvi plod, a između petnaeste i pedesete godine života donese od 60 do 80 [[orah|oraha]] svake godine. S osamdeset godina prestaje rađati i najčešće umire. Samo malobrojni primjerci dožive i do 150 godina.
 
== Podrijetlo ==
1

uređivanje