Tehnologija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Tehnologija (Povijest tehnologije) |
Nadopunio Tehnologija (Povijest tehnologije) |
||
Redak 50:
Tehnologija drevne Kine započinje s razvojem [[Povijest Kine|njihove civilizacije]], a prvi razvoj civilizacije se opaža duž rijeke [[Huang He]] (''Žuta rijeka''). Do 2500. pr. Kr. se tisuće kasnoneolitičkih sela proširilo duž rijeke, a kad je uvedeno poljodjelstvo s navodnjavanjem nastala su kraljevstva. [[Shun (kineski vođa)|Veliki Shun]], navodni utemeljitelj prve [[Dinastija Xia|Dinastije Xia]] je legendaran u Kini kao vladar koji je ''kontrolirao vode''. [[Dinastija Shang]] (oko 1600. pr. Kr. do oko 1046. pr. Kr.), koja označava dokumentirane početke kineske civilizacije, je zagospodarila dolinom Žute rijeke zahvaljujući širokom sustavu [[navodnjavanje|navodnjavanja]]. Kasnije su tehnike navodnjavanja prenesene južnije, do rijeke [[Jangce]]. Uzgoj [[riža|riže]] se iz južne Kine proširio prema sjeveru i također je uključivao kontrolu vode. Tijekom cijele kineske povijesti je jedna od uloga vlasti bila graditi i održavati sustav navodnjavanja. Rezultat toga su mnogi [[kanal]]i, [[nasip]]i, [[brana|brane]] i [[umjetno jezero|umjetna jezera]] širom Kine. Svjesna vladina politika zaštite voda i unaprijeđenja poljodjelstva je uključivala i isušivanje, što je sve zahtijevalo uključivanje velikog broja seljaka u prisilan rad, tlaku. Rana kineska civilizacija je gradila gradove sa zaštitnim zidinama, palačama i ceremonijalnim središtima. Rana kineska država je gradila žitnice i održavala stajaću vojsku. Razvijena je istančana brončana [[metalurgija]].
=== Tehnologija drevnog arapskog svijeta ===
{{Glavni|Tehnologija drevnog arapskog svijeta}}
Tehnologija drevnog arapskog svijeta je imala svoje zlatno doba koje je trajalo od 8. stoljeća do sredine 13. stoljeća. [[Kalif]]i dinastije Omejada su vladali iz [[Damask]]a u [[Sirija|Siriji]]. Tu je dinastija Omejada došla u dodir s obrazovanim Sirijcima i Perzijancima, koji su im služili kao tajnici i činovnici. Time je pomalo počelo [[Helenska kultura|heleniziranje]] [[islam]]a. Čitavu administraciju Omejadskoga kalifata u Damasku vodili su grčki činovnici, na grčkom. Proces heleniziranja je ubrzan nakon godine 749., kada je na vlast došla dinastija [[Abasidi|Abasida]]. Kalif al-Manzur je godine 762. sagradio novi glavni grad, [[Bagdad]], na rijeci [[Tigris]]. Grad je postao poznat po prilično intelektualnoj, sekularnoj (svjetovnoj) i tolerantnoj klimi. Carstvo se počelo pretvarati u centraliziranu državu, za što je bila potrebna snažna [[državna uprava]]. Takvu državnu upravu nisu mogli činiti ratnici, pa su se kalifi okrenuli obrazovanim Perzijancima, uglavnom onima koji su prešli na islam, a koji su pak bili oduševljeni grčkom učenošću. Do godine 1000. gotovo su sva dijela grčke medicine, filozofije prirode i matematičkih znanosti bili prevedeni na [[Arapski jezik|arapski]]. Prevedene su i mnoge perzijske i indijske knjige, ali one kasnije nisu prevedene na [[Latinski jezik|latinski]] i bile su stoga izgubljene za [[Zapadni svijet|Zapad]].
== Vidi još ==
| |||