Inačica od 13. svibnja 2014. u 10:45 uredi Feronzed (razgovor \| doprinosi) 5 edits Nema sažetka uređivanja Oznaka: mobilni uređaj ← Starija izmjena		Inačica od 14. svibnja 2014. u 19:27 uredi ukloni ovu izmjenu Man Usk (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 43.166 edits m uklonjena promjena suradnika Feronzed (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Man Usk Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Theologia Robert Frangeš Mihanović.JPG\|mini\|250px\|''Theologija'', rad [[Robert Frangeš Mihanović\|Roberta Frangeša Mihanovića]] u [[Hrvatski institut za povijest\|Hrvatskom institutu za povijest]] u Zagrebu.]] '''Teologija''' ili '''bogoslovlje''' (od grčkog ''θεος'' Bog i ''λογος'' logos riječ, govor, ~~nauka~~znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje [[Bog\|Boga]] ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske [[dogma\|dogme]] i vjerovanja. Teologija je izučavanje pojave i biti najvišeg duha ili bića te odnos između njega, svijeta i [[čovjek\|čovjeka]].<ref>''Opća enciklopedija JLZ-a'' svezak 8 Š-Žva 1982. Zagreb</ref> Teologija je i visoka škola, fakultet na kojem se studenti pripravljaju za [[svećenik\|svećeničko]] zvanje, hrvatski izraz je, ''bogoslovija''. <ref>''Rječnik stranih riječi izraza i kratica'' Dr Bratoljub Klaić Zora Zagreb 1962.</ref> Redak 6: Teologija se trudi eleborirati i razvijati teorije s obzirom na dogmatsku cjelinu koju štuju različite vjere odnosno vjernici. Dok u [[Judaizam\|judaizmu]] svetinja biva izražana ''Elohimom i Jahveom'', u [[kršćanstvo\|kršćanstvu]] božanstvo poprima formu trojednog Boga: ''Oca, Sina i Duha Svetoga''. U [[hinduizam\|hinduizmu]] se najčešće izražava ''brahmanom i atmanom''. U kini biva izražena u'' [[Tao]]-u'', njegovom tamnom i svijetlom aspektu ''jing-jang''. U arapskom svijetu ([[Islam]]) božanstvo je ''Alah'', kojega objavljuje njegov poslanik ''[[Muhamed]]''. Božanstvo u svojoj teološkoj univerzalnosti općenito poprima odlike: ''naravi, [[biće\|bića]], [[logos\|logosa]], duha, [[razum\|razuma]], milosrdnosti, istine, apsoluta, sveprivlačnosti, ono je summum bonum, stvoritelj, spasitelj, jedini,'' itd. Bavi se pitanjima vjere. Bavi se govorom o Bogu, o njegovoj naravi. U kršćanstvu promišlja o [[Isus Krist\|Isusu Kristu]], o [[crkva\|Crkvi]] i o drugim vjerskim sadržajima na temelju objave ([[Biblija]]) i predaje ([[tradicija]]). Katolički studij teologije sastoji se od nekoliko važnih cjelina iz kojih izviru pojedini kolegiji: [[filozofija]], [[dogmatska teologija]], [[fundamentalna teologija]], [[crkvena povijest]], [[religiozna pedagogija]] i [[katehetika]], [[pastoralna teologija]], [[moralna teologija]], [[crkveno pravo]] te studij [[latinski\|latinskog]], [[grčki\|grčkog]], [[hebrejski\|hebrejskog]] i [[staroslavenski\|staroslavenskog]] jezika. Zbog komunističkog razdoblja laici nisu studirali teologiju zbog nemogućnosti zaposlenja, dok je ona oduvijek na zapadu bila predmet istraživanja te je mnoštvo znanstvenika na tom području koji su laici. Školski predmet koji iz katoličke teologije izvire je [[vjeronauk]] ili nauk o vjeri koji se bavi učenjem o Bogu i čovjeku. Važno je spomenuti da teologija nije znanost već nauka zato što zaključke donosi na osnovu citata iz Biblije i rijetkih povijesnih nalazišta te se u većini slučajeva radi o neobjektivnom pogađanju prema zahtjevima društva. ==Izvori ==

Bogoslovlje: razlika između inačica