Borna: razlika između inačica

Jedina povijesna svjedočanstva o Borni dolaze iz [[Franačka|franačkih ]] izvora. Riječ je o ''Vita Hludowici imperatoris'', ''Annales regni Francorum'', ''Annales Sithienses'' i još nekoliko njihovih varijacija.<ref>Antoljak, Stjepan, ''Izvori za historiju naroda Jugoslavije'', Zadar 1978, str. 19-20.</ref> ''Vita Hludowici imperatoris'' nazivaju ga pod zapisom za [[818]]. godinu ''dux Guduscanorum et Timocianorum'', da bi pod [[819]]. bio naveden kao ''dux Dalmatiae''.<ref>Rački, Franjo, ''Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia'', Zagreb 1877, str. 320-322.</ref> Pod [[821.]] godinom stoji da bio je ''dux Dalmatiae atque Liburniae''.<ref>Rački, Franjo, ''Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia'', Zagreb 1877, str. 325.</ref> Prema tome, Borna je prvi knez na hrvatskom prostoru čije ime je zapisano u povijesnim vrelima, osim eventualno [[Višeslav]]a koji se spominje na "znamenitoj, ali i nedatiranoj krstionici".<ref>Raukar, Tomislav, ''Hrvatsko srednjovjekovlje'', Zagreb 1997, str. 26.</ref> Starija historiografija, oslanjajući se na rano datiranje [[Višeslavova krstionica|Višeslavove krstionice]], držala je Bornu Višeslavovim nasljednikom, pa i sinom.<ref name="HBL Borna">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2463 Hrvatski biografski leksikon - Borna] Dopušteno je korištenje ili citiranje pojedinih članaka u dijelovima ili u cjelini uz naznaku izvora. Ostala autorska prava zadržava Leksikografski zavod Miroslav Krleža.</ref>