Josip Margitaj: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{sintaksa}}
[[Datoteka:Margitaj Josip (1880s).jpg|thumb|right|220px|Josip Margitaj o. [[1884.]]]]
'''Josip Margitaj''' ''(Margitai József,'' rođ. ''Jožef Majhon'') ([[Črenšovci]], [[9. ožujka]], [[1854.]] – [[Budimpešta]], [[6. lipnja]], [[1934.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je [[pisac]], [[učitelj]], [[političar]], [[propaganda|propagandist]], [[mađaroni|mađaron]], [[Slovenci|slovenskog]] podrijetla.
 
Rođen je bio u današnjom [[Prekmurje|Prekmurju]] ''(Slovenska krajina)'' kod [[Lendava|Lendave]]. Njegovi obitelji su se odselili u [[Međimurska županija|Međimurje]] u [[Sveti Martin na Muri|Sveti Martin]]. [[1878.]] godine je promijenio svoje prezime na ''Margitai/Margitaj.'' Pohađao je gimnaziju u [[Velika Kaniža|Velikoj Kaniži]], učiteljske škole u [[Čurguj]]u i Budimpešti. Po privatnom tečaju je postao učitelj glazbe. [[1873.]] godine u [[Selnica|Selnici]] je bio učitelj, ranije u [[Čakovec|Čakovcu]], [[1879.]] godine već je on obrazovao učitelje. Kasnije je postao učitelj pjevanja na Državnoj Učiteljskoj školi u Čakovcu, od [[1890.]] godine već ravnatelj ove škole.
 
[[1880.]] godine je započeo svoju propagandu protiv Hrvata: mađarizaciju Međimurja. Margitaj je izmislio ideju ''megyimurszkogmedjimurskog jezika,'' koji ni [[hrvatski jezik]], ali odjeljna jezična porodica. Margitaj je i poricao, da međimursko-kajkavsko narječje ima sličnost ili istovjetnost sa [[kajkavsko narječje|kajkavštinom]]. Po Margitaju Međimurci su uvijek na međimurštini pisali, ovdje argumentira i na [[Mihajlo Bučić|Mihajla Bučića]], koji je u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] pisao knjige, koje su imele međimurske elemente, a Bučić je zvao svoj jezik za hrvatski. Margitajove tvrdnje nemaju jezične vjerodostojnosti, baš nacionalističnu i šovinističnu pozadinu. Margitaj je bio Slovenacrođen među Slovenci, u svojomovom zavičaju su u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] također rabili lokalni [[prekomurski jezik|prekomurskoslovenski jezik]], koji je vrlo sličan kajkavskomu narječju i u prvom redu međimurskomu narječju. Margitaj je pisao mnoge knjige na međimurskem narječju i mađarskom jeziku. Svoj program o međimurskom književnom jeziku je bio zašto neozbiljan, jer se ni trudio čuvati ili širiti narodnog jezika. Ostvario je dvojezični mađarsko-međimurski časopis ''Megyimurje/Muraköz,'' koji je bio glavni kordinator mađaronske propagande. Osim toga imao je kalendar ''Megyimurszki kolendar.'' Margitaj na megyimurszkommedjimurszkom jeziku samo pobožna ili mađaronska djela je pisao, u kojih još i kudio Hrvate i [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Samo toliko je htio Margitaj, da Međimurci možeju razumjeti, zašto im je potrebna mađarizacija. Ako mjerimo Margitajov međimurski jezik sa prekomurskim jezikom, možemo vidjeti, da prekomurski autori su se trudili ostvariti gospodarske i druge terminologije, te prekomursku beletristiku. Margitaj je samo mađarsku kulturu i povijest slavio, tvrdio, da Hrvati i Međimurci nemaju povijesti. Podupirao je postavljenje spomenika o [[Nikola Šubić Zrinski|Nikoli Zrinskiju]] u Čakovcu, o kojem je i tvrdio, da je bio Mađar.
 
Mađarskoj vladi je predložio