Pleistocen: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Vanjske poveznice: sitno |
m sitno |
||
Redak 1:
'''Pleistocen''' je [[epoha (geologija)|geološka epoha]] u povijesti Zemlje, unutar [[neogen]]skog razdoblja. Naziv dolazi od grčkih riječi ''pleistos'' (većina) i ''ceno'' (nov). Pleistocen slijedi [[pliocen]]sku epohu i prethodi [[holocen]]skoj epohi. Treća je epoha [[neogen]]skog [[razdoblje (geologija)|razdoblja]] ili šesta epoha [[kenozoik|kenozojske]] [[era (geologija)|ere]].<ref name="Gibbard">{{PDFlink|[http://www-qpg.geog.cam.ac.uk/people/gibbard/GTS2004Quat.pdf Gibbard, P. and van Kolfschoten, T. (2004) "The Pleistocene and Holocene Epochs" Chapter 22]|3.1 [[Megabyte|MB]]<!-- application/pdf, 3109629 bytes -->}} ''In'' Gradstein, F. M., Ogg, James G., and Smith, A. Gilbert (eds.), ''A Geologic Time Scale 2004'' [[Cambridge University Press]], Cambridge, ISBN 0-521-78142-6</ref>. Trajao je od prije 2,588 milijuna do prije 11.550 godina.
Kraj pleistocena podudara se s krajem [[paleolit]]skog doba koje se koristi u [[arheologija|arheologiji]].
Redak 5:
== Podjela pleistocena ==
'''1.''' ''[[donji pleistocen]]:'' oko 1
'''2.''' ''[[srednji pleistocen]]:'' oko 728 000 god. pr. Kr. - oko 125 000 god. pr. Kr.
'''3.''' ''[[gornji pleistocen]]:'' oko 125 000 god. pr. Kr. - oko 8 000 god. pr. Kr.
== Datiranje pleistocena ==
[[Međunarodno povjerenstvo za stratigrafiju]] (tijelo [[Međunarodna unija geoloških znanosti|Međunarodne unije geoloških znanosti]]) je promijenila [[2009.]] godine početak pleistocenske epohe na 2,588 milijuna godina prije današnjice, tako da se početak pleistocena podudara s početkom [[gelasij]]a<ref>Lourens, L., Hilgen, F., Shackleton, N.J., Laskar, J., Wilson, D., (2004.) "The Neogene Period". In: Gradstein, F., Ogg, J., Smith, A.G. (Eds.), ''A Geologic Time Scale 2004''. Cambridge: Cambridge University Press.</ref>. Kraj pleistocena određen je na 11.550 godina prije današnjice, izražen u [[radiokarbonska godina|radiokarbonskim godinama]]. On pokriva veći dio razdoblja učestalih [[glacijacija]], sve do konačnog zahlađenja zvanog [[mlađi drijas]]. Kraj mlađeg drijasa datiran je oko [[9600. pr. Kr.]] (prije 11.550 kalendarskih godina)<ref>For the top of the series, see:
Kao referentna globalna stratotipska točka ([[engleski|eng]]:''Global Boundary Stratotype Section and Point - GSSP'') za početak pleistocena određen je lokalitet [[Monte San Nicola]] u [[Italija|Italiji]]<ref>Riccardi, Alberto C. (30. lipnja 2009.)
[http://www.stratigraphy.org/upload/IUGS%20Ratification_Q%20&%20Pleistocene.pdf "IUGS ratified ICS Recommendation on redefinition of Pleistocene and formal definition of base of Quaternary"] International Union of Geological Sciences</ref>. [[Međunarodno povjerenstvo za stratigrafiju]] nije odredilo referentnu globalnu stratotipsku točku za gornju granicu pleistocen/holocen, ali je kao presjek predložena karotaža leda na poziciji 75° 06' N 42° 18' W u sklopu projekta ''North Greenland Ice Core Project''.<ref>Svensson, A., S. W. Nielsen, S. Kipfstuhl, S. J. Johnsen, J. P. Steffensen, M. Bigler, U. Ruth, and R. Röthlisberger (2005) "Visual stratigraphy of the North Greenland Ice Core Project (NorthGRIP) ice core during the last glacial period" ''Journal of Geophysical Research'' 110: (D02108)</ref>
Konstante u klimatskoj povijesti pliocena i pleisticena su jedan od razloga zašto je Međunarodna komisija za stratigrafiju obeshrabrila korištenje izraza "[[Kvartar]]". Zato se danas pleistocen drži epohom [[neogen]]a.
Redak 27:
Pleistocensku klimu su karakterizirali učestali ledeni ciklusi tijekom kojih su [[ledenjak|kontinentalni ledenjaci]] na nekim mjestima napredovali do 40. [[paralela (geografija)|paralele]]. Smatra se kako je na vrhuncu [[glacijacija]] 30% Zemljine površine bilo pokriveno ledom. Uz to se zona [[vječni led|vječnog leda]] prostirala nekoliko stotina kilometara južno od ledenog pokrivača, u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i u [[Euroazija|Euroaziji]].
Svaki je prodor leda vezao velike količine vode u kontinentalnim ledenjacima debljine 1500-3000 [[metar|m]], što je dovelo do privremenog pada razine mora od
Učinci glacijacije su bili globalni. [[Antarktika]] je bila kroz cijeli pleistocen prekrivena ledom, isto kao i prethodnom [[pliocen]]u. [[Ande]] i [[Patagonija]] su također bile pokrivene polarnom kapom, a ledenjaci su postojali i na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] i [[Tasmanija|Tasmaniji]]. Trenutno nestajući ledenjaci na [[Mount Kenya|Mount Kenyiji]], [[Kilimanjaro|Kilimanjaru]] i [[Rwenzori|gorju Ruwenzori]] na istoku i središtu Afrike bili su daleko veći. Ledenjaci su postojali u planinama [[Etiopija|Etiopije]] i na zapadu u [[Atlas (gorje)|gorju Atlas]].
Redak 64:
[[Holocensko masovno izumiranje|Masovno izumiranje]] krupnih [[sisavci|sisavaca]] ([[megafauna|megafaune]]), koje je obuhvaćalo [[mamut]]e, [[mastodont]]e, [[Sabljozubi tigar|sabljozube tigrove]], [[gliptodont]]e i [[kopneni ljenjivac|kopnene ljenivce]] započelo je krajem pleistocena te se nastavilo u holocenu.
Masovna su izumiranja bila posebno oštra u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] gdje su nestali domaći [[konji]]
== Literatura ==
Redak 73:
== Vanjske poveznice ==
* [http://digitalcollections.smu.edu/cdm4/browse.php?CISOROOT=/sit SMU-in-Taos znanstvene publikacije], digitalna kolekcija anthropoloških i archaeoloških monografija. Preuzeto 29. tranja 2014. {{eng oznaka}}
* [http://www.foraminifera.eu/querydb.php?age=Pleistocene&aktion=suche Pleistocenski mikrofosili: 50 fotografija Foraminifera], preuzeto 29. tranja 2014. {{eng oznaka}}
[[Kategorija:Geološka razdoblja]]
| |||