Folnegovićevo naselje: razlika između inačica

 

== Osnovni podaci ==

 

 

Folka je smještena blizu poznate "petlje", proteže se na od Avenije Marina Držića na zapadu do ulica [[Chicago|Grada Chicaga]] i Savica I na istoku, te od Slavonske avenije na Sjeveru do ulica [[Tito Strozzi|Tita Strozzija]] i Dane Duića na jugu. Administrativno se nalazi na krajnjem zapadu gradske četvrti [[Pešćenica - Žitnjak]], a pokriva dva mjesna odbora: veći, mjesni odbor Fonegovićevo naselje, i manji mjesni odbor "[[Oton Župančić]]" (bivši mjesni odbor hrvatskog književnika [[Mile Budak|Mile Budaka]]).

Što se drugih kvartova tiče, Folka na zapadu graniči sa [[Savica|Savicom Trnjanskom]], na sjeveru sa Sigečicom (Sigom), na istoku sa Savicom (Stara Savica) i na jugu s Borovjem.

 

 

I površinom i brojem stanovnika, Folka je jedan od najmanjih zagrebačkih kvartova. Površina kvarta je 50,32ha što čini oko 0,08% površine grada Zagreba, a prema popisu stanovništa iz 2011. godine ima 4.835 stanovnika, što čini oko 0,6% ukupnog broja stanovnika u gradu. Kada bi bila naselje, Folka bi bila 82. naselje po veličini u Hrvatskoj, odmah iza [[Vodice|Vodica]], a ispred [[Stobreča|Stobreč]], [[Delnice|Delnica]] i [[Drniš|Drniša]].

 

 

Kvart je nazvan po [[Fran Folnegović|Franu Folnegoviću]], hrvatskom političaru i publicistu i XIX. stoljeća. Nije poznato zašto je i na čiju inicijativu nazvan baš po Folnegoviću, što je prilično zanimljivo jer je kvart nastao i dobio krajem pedesetih godina XX. stoljeća za vrijeme komunističkog režima, dok je Folnegović bio vođa [[Stranka prava|Stranke prava]] i zastupnik u Gradskom poglavarstvu, a zagovarao je interese srednjeg i bogatijeg građanstva, onoga što je tadašnji režim nazivao buržoazijom.

U devedesetim godinama XX. stoljeća počeo se forsirati naziv Trstik, vjerojatno zbog političkih konotacija vezanih uz Folnegovića, no on nikada nije formalno prihvaćen i s vremenom se izgubio. Danas se Folnegovićevo naselje gotovo uvijek naziva Folka, do te mjere da mnogi koji znaju za Folku niti ne znaju da je pravi naziv kvarta Folnegovićevo naselje.

 

== Povijest ==

[[Datoteka:Dzamija africanDaisy.jpg|mini|250px|Džamija u Folki]]

Prve zgrade u Folki sagrađene su u drugoj polovici pedesetih godina prošlog stoljeća na sadašnjem sjeverozapadnom dijelu kvarta. Ubrzo se krenulo i u izgradnju osnovne škole, čija je gradnja počela 1962. godine, no završetak se odužio zbog velike poplave 1964. godine, pa je sama zgrada u potpunosti dovršena 1966. Poslije poplave sagrađena je i većina ostalih zgrada u kvartu, uglavnom četvero i peterokatnica, a nešto kasnije sagrađena su i tri velika nebodera. Četvrti, manji neboder, sagrađen je sredinom sedamdesetih, otprilikeu vrijeme kada je dovršen i vozački poligon te sportski tereni oko osnovne škole. 1984. dovršava se tzv. "bijela zgrada" s atomskim skloništem, a 1987. godine otvaraju se islamski centar i džamija na samom istoku kvarta. Od kraja [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] nije sagrađena niti jedna stambena zgrada osim tzv. "nove zgrade" u [[Branko Gavella|Gavellinoj]] ulici, no obnovljen je Hrvatski geološki institut, izgrađen veliki (i dijelom nedovršeni) centar Instituta građevinarstva Hrvatske te tvornica [[Coca-Cola|Coca-Cole]]. Zadnja veća investicija u Folki je izgradnja sportskog centra Nur u sklopu islamskog centra te spomen park muslimanima poginulima u Domovinskom ratu.

 

== Odgoj, obrazovanje i znanost ==

U Folki se nalaze dva dječja vrtića - DV Vladimira Nazora i DV Milana Sachsa; gradski popravni dom za maloljetnike, Osnovna škola [[Lovro von Matačić|Lovre pl. Matačića]] te Hrvatski geološki institut.

 

 

Osnovna škola je napravlje 1966. godine, a u više navrata je povećavana: 1967. godine sagrađena je športska dvorana, 1971. sportski tereni i prometni poligon za školska natjecanja, a početkom 2000-ih obnavljaju se tereni i neki dijelovi škole. Iako danas nosi ime svjetski poznatog dirigenta Lovre pl. Matačića, nije se oduvijek tako zvala. Prvo ime joj je bilo Osnovna škola Miloje Pavlovića po ravnatelju više škola u Srbiji i kasnije narodnom heroju, a nosila ga je do hrvatske nezavisnosti kada, 1991. godine, škola mijenja ime u Osnovna škola Mile Budaka po hrvatskom piscu i ministru u ustaškoj vladi. Nakon manje od tri godine škola ponovno mijenja ime u Osnovna škola Pešćenica kako će se zvati tek 23 dana da bi 29. travnja 1994. dobila današnji naziv.

 

== Sport i rekreacija ==