Hrvatska moderna likovna umjetnost: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 7:
Do kraja [[I. svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], u Hrvatskoj traje paralelizam likovnih zbivanja i pluralizam stilova, ali izostaju sva ona [[avangarda|avangardna]] kretanja iz zapadne [[Europa|Europe]] i [[Rusija|Rusije]]. Tako su najveća djela toga vremena još uvijek u duhu umjetnosti 19. st.
 
[[Historicizam]] u hrvatskoj arhitekturi završava [[1902.]] s dovršenjem [[Bollè]]ovih neogotičkih tornjeva [[Zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]], a primat u izgradnji građevina preuzima [[secesija]]. Tada nastaju najvažnija secesijska djela u Hrvatskoj (zgrada ''Etnografskog muzeja'' [[1901.]], ''kuća Kalina'' [[1903.]], ''Sveučilišna knjižnica'' [[1912.]] u [[Zagreb]]u; ''Sumporno kazalište'' [[1903.]] i ''Hrvatski dom'' [[1908.]] u [[Split]]u...).
 
U duhu secesije radio je i [[Robert Frangeš-Mihanović]], najveći hrvatski [[kipar]] 19. st., priznat u svjetskim razmjerima zbog svog spoja [[Simbolizam|simbolizma]] i secesije. Njegovo najpoznatije djelo je jednostavni dostojanstven konjanički ''kip Kralja [[Tomislav]]a'' (1928.-38.) koji dočekuje svakog posjetitelja kad izlazi iz željezničke postaje u Zagrebu.
Redak 27:
Od brojnih likovnih djela toga doba, u kojima simbolika služi ideologiji i politici, kvalitetom i originalnošću izdvaja se simbolička slika ''Crna zastava'' ([[1919.]]) [[Ljubo Babić|Ljube Babića]], posvećene raspadu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Na toj slici crna zastava, poput giljotine, visi nad bezbrižnim otmjenim društvom u odjeći veselih i raskošnih boja. Babić se povezuje s ekspresionizmom i [[Miroslav Krleža|Krležom]], što je najjasnije u njegovoj naslovnici i plakatu za časopis ''[[Plamen (časopis)|Plamen]]'' (1919.).
 
Od dvadesetih do četrdesetih godina 20. st., hrvatski su slikari dosegnuli razinu prepoznatljiva osobnog stila pod utjecajem europskih avangardnih pokreta. Kvalitetom se ističe zagrebački [[arhitekt]] [[Josip Seissel]] ([[Jo Klek]]) svojim akvarelima vedre [[Dadaizam|dadističke]] kompozicije, kojeg ubrajamo i među prve autore [[Apstraktna umjetnost|apstraktnog]] slikarstva u Hrvatskoj. [[Kubizam|Kubističke]] osobitosti se mogu naći u djelima [[Vilko Gecan|Vilka Gecana]], [[Sonja Kovačević-Taljević|Sonje Kovačević-Taljević]], a [[Nadrealizam|nadrealističke]] u [[Krsto Hegedušić|Krste Hegedušića]], [[Vanja radauš|Vanje Radauša]], [[Anto Motika|Ante Motike]]...
 
=="Proljetni salon" i "Zemlja"==