Biskaja: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 75:
<!--
While the first evidences of Neolithic contact in the Basque Country can be dated to the 4th millennium BCE, it was not until the beginning of the 3rd that the area accepted, gradually and without radical changes, the advances of agricultural cultivation and domestication of sheep. Biscay was not particularly affected by this change and only three sites can be mentioned for this period: Arenaza, Santimamiñe and Kobeaga (Ea) and the advances adopted seem limited initially to sheep, domestic goats and very scarce pottery.
 
Together with Neolithic technologies, Megalithism also arrives. It will be the most common form of burial (simple dolmen) until c. 1500 BCE.
 
Dok su prvi dokazi neolitika kontakta u Baskiji se može datirati u 4. tisućljeća prije Krista , to nije bilo sve do početka 3. dapovršina prihvaćen , postupno i bez radikalnih promjena , napredak poljoprivrednog uzgoja i pripitomljavanja ovaca . Biscay nije bio osobito pogođeni ovim promjenama , a samo tri stranice mogu se spominju u ovom razdoblju : Arenaza , Santimamiñe i Kobeaga ( Ea ) i napredak usvojeni čini ograničen u početku ovaca , koza domaćih i vrlo oskudnom keramike .
 
Zajedno s neolitskih tehnologijama , Megalithism također stigne . To će bitinajčešći oblik ukopa ( jednostavna dolmena ) do c . 1500 pne . -->
===Kalkolitsko i brončano doba===
Line 86 ⟶ 83:
===Željezno doba===
Malo je nalazišta iz ovog razdoblja. Pećine su napuštene najvećim dijelom, ali još uvijek imaju neke ostatke . Glavni pećine prapovijesti ( Arenaza , Santimamiñe , Lumentxa ) i dalje su naseljene.
 
 
===Rimsko razdoblje===
Rimski geografi identificiraju dva plemena u području sada poznatom kao Biskaja : Caristii i Autrigones. Caristii nastanisu bili nastanjeni u nuklearnoj Biskajski Biskaji, istočno od Firth ofestuarija Bilbao , kojiprotežući se proteže i na sjevernojsjevernu ArabaArabu i nekimneka područjima Gipuzkoapodručja Gipuzkoe, do rijeke Deba . Autrigones nastanilasu sebili nastanjeni u najzapadnijem dijelu BiskajskiBiskaje i Araba Arabe, kojašireći se širi i na područja Cantabria Kantabrije, BurgosBurgosa i La Rioja Rioje. SaNa sjedištem u toponimijiosnovu toponimije, povijesnepovijesnih i arheološke dokazearheoloških dokaza, onsmatra je misliose da jesu ova plemena govorila baskijski jezik . [<ref> 4 ]http://gara.naiz.info/idatzia/20060616/art169077.php </ref>Granice Biscayanbiskajskog dijalektudijalekta baskijskibaskijskog Činiizlgeda se dapoklapaju sus one odCaristianskim Caristian teritorijuteritorijem, uz iznimku područja kojikoja su izgubiliizgubila stari jezik .
<!--
Roman geographers identified two tribes in the territory now known as Biscay: the Caristii and Autrigones. The Caristii dwelt in nuclear Biscay, east of the firth of Bilbao, extending also into Northern Araba and some areas of Gipuzkoa, up to the river Deba. The Autrigones dwelt in the westernmost part of Biscay and Araba, extending also into the provinces of Cantabria, Burgos and La Rioja. Based in toponymy, historical and archaeological evidence, it is thought that these tribes spoke the Basque language.[4] The borders of the Biscayan dialect of Basque seem to be those of the Caristian territory, with an exception of the areas that have lost the old language.
 
Rimski geografi identificiraju dva plemena u području sada poznatom kao Biskaja : Caristii i Autrigones. Caristii nastani u nuklearnoj Biskajski , istočno od Firth of Bilbao , koji se proteže i na sjevernoj Araba i nekim područjima Gipuzkoa , do rijeke Deba . Autrigones nastanila se u najzapadnijem dijelu Biskajski i Araba , koja se širi i na područja Cantabria , Burgos i La Rioja . Sa sjedištem u toponimiji , povijesne i arheološke dokaze , on je mislio da je ova plemena govorila baskijski jezik . [ 4 ] Granice Biscayan dijalektu baskijski Čini se da su one od Caristian teritoriju, uz iznimku područja koji su izgubili stari jezik .
There is no indication to resistance to Roman occupation in all the Basque area (excepting Aquitaine) until the late feudalizing period. Roman sources mention several towns in the area, Flaviobriga and Portus Amanus, though they have not been located. The site of Forua, near Gernika, has yielded archaeological evidence of Roman presence [3].
Nema naznaka o otporu rimskoj okupaciji u svim baskijskom području (osim Aquitaine ) do kasnog feudalizing razdoblju . Rimski izvori spominju nekoliko gradova u tom području , Flaviobriga i Portus Amanus , iako oni nisu bili nalazi . Mjesto Forua , u blizini Gernika , donijelo je arheološki dokazi rimske prisutnosti [<ref> 3Anton Erkoreka, Los Vikingos en Euskal Herria, Bilbao, 1995 ] .</ref>
 
Nema naznaka o otporu rimskoj okupaciji u svim baskijskom području (osim Aquitaine ) do kasnog feudalizing razdoblju . Rimski izvori spominju nekoliko gradova u tom području , Flaviobriga i Portus Amanus , iako oni nisu bili nalazi . Mjesto Forua , u blizini Gernika , donijelo je arheološki dokazi rimske prisutnosti [ 3 ] .
-->
 
U kasnom rimskom razdoblju, zajedno s ostatkom Baskije, Biskaja se izgleda pobunila protiv rimske dominacije i rastućeg feudalizma.
 
 
=== Srednji vijek ===
<!--