Ivan Perkovac: razlika između inačica

'''Ivan Perkovac''' ([[Harmica]], [[Brdovec]], [[23. svibnja]] [[1826.]] – [[Samobor]], [[16. travnja]] [[1871.]]), publicist, urednik „Pozora“„[[Pozor (Zagreb, 1860.)|Pozora]]“ i „Vienca“, zastupnik u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]], tajnik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].

Ivan Perkovac rođen je u Harmici kod Brdovca, 1826. Pokrenuo je niz novinskih izdanja, od kojih valja posebno istaći [[Pozor (Zagreb, 1860.)|Pozor]] (kasnije Obzor). Surađivao je u Gajevim Novinama i Kušlanovom [[Slavenski jug|Slavenskom jugu]], te uređivao časopis Matice hrvatske [[Neven]]. Aktivno je sudjelovao u tadašnjem političkom životu Hrvatske, zalažući se za potrebu realne unije s Ugarskom, uz prethodno priznanje teritorijalne cjelovitosti i političke samostalnosti. Nakon sklapanja [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] više se posvećuje književnom radu, a jedan je od osnivača [[Vienac|Vienca]]. Umro je u [[Samobor]]u 1871. godine.

Nadgrobni spomenik djelo je [[Ivan Rendić|Ivana Rendića]], jednog od najistaknutijih kipara s prijelaza 19. u 20. stoljeće, a sastoji se od stiliziranog antičkog [[sarkofag]]a s velikim kamenim križem u sredini na koji je naslonjen ženski lik u narodnoj nošnji s vijencem u ruci. Ženski lik predstavlja Domovinu. Spomenik Ivanu Perkovcu podignut je i svečano otkriven 30. rujna 1875. godine, uz sjajan prigodni govor [[August Šenoa|Augusta Šenoe]]. Prvi put je spomenik popravljan 1902. godine. Tom je prilikom u podnožju spomenika nađena već uništena metalna kutija s tekstom spomenice iz 1875. godine. Prepisan je i ponovno stavljen u podnožje spomenika. 1940 godine spomenik očišćen i konzerviran o trošku samoborskog općinskog zastupstva, a njegova je ponovna obnova bila neophodna. PodaciPodatci o Ivanu Perkovcu, grobnici sa spomenikom, obilježavanje Perkovčevih godišnjica, fotografije i ostalo nalazi se u pismohrani Samoborskog muzeja sakupljeno najvećim dijelom marom pokojnog gospodina Ivice Sudnika.