Razlika između inačica stranice »Revolucija«

Dodano 12 bajtova ,  prije 7 godina
bez sažetka
m (→‎Političke i društveno-ekonomske revolucije: lektura, replaced: takođe → također)
[[FileDatoteka:Eugène Delacroix - La liberté guidant le peuple.jpg|thumb|350px|upright|right|Eugène Delacroix - Sloboda vodi narod]]
{{prijevod|en}}
'''Revolucija''' ([[latinskijezik|lat.]] revolutio, “preokret“) je temeljita promjena u moći ili organizacijskimorganizacijskih strukturamastruktura koja se događa u vrlo kratkom periodurazdoblju. [[Aristotel]] je opisao dvije vrste političkih revolucija:
{{poveznice}}
[[File:Eugène Delacroix - La liberté guidant le peuple.jpg|thumb|350px|upright|right|Eugène Delacroix - Sloboda vodi narod]]
'''Revolucija''' (lat. revolutio, “preokret“) je temeljita promjena u moći ili organizacijskim strukturama koja se događa u vrlo kratkom periodu. [[Aristotel]] je opisao dvije vrste političkih revolucija:
# Potpuna promjena iz jednog sustava u drugi
# Izmjena trenutnog sustava<ref>Aristotle, ''The Politics'' V,http://classics.mit.edu/Aristotle/politics.5.five.html accessed 2013/4/24</ref>
 
Revolucije su se pojavljivale kroz našu [[povijest]] i bile su različitih načina, trajanja i [[ideologija]]. Rezultati uključuju velike promjene u [[Kultura|kulturi]], [[ekonomijagospodarstvo|ekonomijigospodarstvu]] i društveno-političkim institucijamaustanovama.
Akademske rasprave o tome što čini, a što ne čini revoluciju se okrećuvrte oko nekoliko pitanja. Rana proučavanja revolucija ponajprije su analizirala događaje u [[Povijest Europe|europskoj povijesti]] s gledišta [[Psihologija|psihologije]], ali novija proučavanja uključuju svjetske događaje kojima se bavi i nekoliko društvenih znanosti uključujući [[Sociologija|sociologiju]] i [[politologija|politologiju]]. Nekoliko generacija akademske misli o revolucijama je stvorilo puno suprotstavljenih teorija i u mnogočemu doprinijelo u trenutnom razumijevanju ove složene pojave.
<br />
 
==Vrste==
[[FileDatoteka:Maquina vapor Watt ETSIIM.jpg|left|thumb|A Wattov parni stroj u [[Madrid]]u. Razvoj parnog stroja pokrenuo je [[Industrijska revolucija|industrijsku revoluciju]] u Ujedinjenom kraljevstvu te u cijelom svijetu. Parni stroj je bio napravljen za pumpanje vode iz rudnika ugljena omogućujući spuštanje rudara ispod razine vode.]]
 
Postoji puno različitih tipologija revolucija u društvenim znanostima i literaturama. Na primjer, klasični učenjakznanstvenik [[Alexis de Tocqueville|Alexis de Tocqueville]] razlučivao je<ref>Roger Boesche, ''Tocqueville's Road Map: Methodology, Liberalism, Revolution, and Despotism'', Lexington Books, 2006, ISBN 0-7391-1665-7, [http://books.google.com/books?id=fLL6Bil2gtcC&pg=PA86&dq=%22types+of+revolution%22&as_brr=3&ei=hdVQR6TVIpm4pgLFvJ2fBw&sig=ZEc373JU8-9qM9N4BgKjnvvHVD8#PPA86,M1 Google Print, p.86]</ref> : 1) političke revolucije 2) iznenadne i nasilne revolucije koji ne traže samo utemeljenje novog političkog sustava već transformaciju cijelog društva i 3) polagane ali brišuće transformacije cijelog društva koja se događa nekoliko generacija (pri. [[Religija|religija]]). Jedna od nekoliko različitih [[Marksizam|marksističkih]] tipologija dijeli revolucije u pred-kapitalističke, rano buržoaske, buržoaske, buržoasko-demokratske, rane proleterske i socijalističke revolucije.<ref>{{pl icon}} J. Topolski, "Rewolucje w dziejach nowożytnych i najnowszych (xvii-xx wiek)," Kwartalnik Historyczny, LXXXIII, 1976, 251-67</ref><br />
 
[https://en.wikipedia.org/wiki/Charles_Tilly Charles Tilly], moderni istraživač revolucija, radi razliku<ref>[[Charles Tilly]], ''''European Revolutions, 1492-1992'', Blackwell Publishing, 1995, ISBN 0-631-19903-9, [http://books.google.com/books?id=IJBNvCsXfnIC&pg=PA16&dq=%22types+of+revolution%22&as_brr=3&ei=hdVQR6TVIpm4pgLFvJ2fBw&sig=A5SYZlQNKb5RMw9djQSnkmZtTYQ#PPA16,M1 Google Print, p.16]</ref> između puča, smanjenja moći, [[Građanski rat|građanskog rata]], pobune i „veličanstvene revolucije“ (revolucije koje su preobrazile ekonomske i društvene strukture kao također i političke institucije, kao što je [[Francuska revolucija]] iz 1789. godine, [[Ruska revolucija]] iz 1917. godine ili [https://en.wikipedia.org/wiki/Iranian_Revolution Islamska revolucija] u Iranu).<ref>[http://www.tau.ac.il/dayancenter/mel/lewis.html Bernard Lewis], "Iran in History", Moshe Dayan Center, Tel Aviv University</ref>
 
Ostale vrste revolucija, stvorene za ostale tipologije, uključuju društvene revolucije; proletersku[[proleter]]sku ili komunističku revoluciju (nadahnute [[Komunistički manifest|Marksističkim idejama]] kojima je cilj zamijeniti [[kapitalizam]] [[komunizam|komunizmom]]); neuspjele revolucije (revolucije koje nisu uspjele osigurati moć nakon privremenih pobjeda ili prevelikih uključivanja); te nasilne kontra nenasilnih revolucija([[Baršunasta revolucija]]).<br />
 
Izraz revolucija se također koristiorabio kako bi se obilježile velike promjene vanne domenevezane politikeuz politiku. Takve revolucije su obično prepoznate kao one koje su preobrazile društvo, kulturu, filozofiju i tehnoglogiju puno više nego političke sustave; često su poznate kao društvene revolucije<ref>Irving E. Fang, ''A History of Mass Communication: Six Information Revolutions'', Focal Press, 1997, ISBN 0-240-80254-3, [http://books.google.com/books?id=QaVfg_vdyxsC&dq=communication+technology+changed+business&as_brr=3&source=gbs_summary_s&cad=0 Google Print, p. xv]</ref>. Neke mogu biti globalne, dok se neke mogu ograničiti samo na pojedinu zemlju. Jedan od klasičnih primjera upotrebe izraza svjetska revolucija u tom kontekstu je [[industrijska revolucija]] (uoči da takve revolucije također pristaju Tocquevillevoj definiciji „polaganih revolucija“.<ref>Warwick E. Murray, Routledge, 2006, ISBN 0-415-31800-9, [http://books.google.com/books?id=L-3Vq3aadTYC&pg=PA226&dq=%22cultural+revolutions%22&as_brr=3&ei=ddtQR5aHKovqoQLy7J2UAg&sig=Nrc0rBp_zg_44liln8OLNsUu7UE Google Print, p.226]</ref>
<br />
<br />
 
== Političke i društveno-ekonomske revolucije ==
Možda i najčešće, riječ „revolucija“ se koristirabi da bi se obilježila promjena u društveno-političkim institucijama..<ref name="Goldstonet3">[[Jack Goldstone]], "Theories of Revolutions: The Third Generation'', ''[[World Politics]]'' 32, 1980:425-53</ref><ref name="Forantorr">[[John Foran (sociologist)|John Foran]], "Theories of Revolution Revisited: Toward a Fourth Generation", ''[[Sociological Theory]]'' 11, 1993:1-20</ref><ref name="Kroeber">Clifton B. Kroeber, ''Theory and History of Revolution'', [[Journal of World History]] 7.1, 1996: 21-40</ref> Jeff Goodwin daje dvije definicije revolucije. Jedna je široka, u kojoj je revolucija:
<blockquote>''„bilo koji ili svi slučajevi u kojima je država ili politički režim svrgnut te time preobražen popularnim pokretom na nezakonit, protuustavan i/ili nasilan način”''</blockquote>
i malo uža, u kojoj:
<blockquote>''„pokušaj preobražaja političkih insitiucija i opravdanje za politički utjecaj u društvu, ostvaren zvaničnim i nezvaničnim masovnim uključivanjem i neinstitucionalnim djelovanjima koji potkapaju vlasti”''</blockquote><br />
 
[[FileDatoteka:Prise de la Bastille.jpg|left|thumb|Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. tokom Franciske revolucije.]]
[[FileDatoteka:Portrait of George Washington.jpeg|thumb|upright|right|[[George Washington]], vođa američke revolucije.]]
[[FileDatoteka:Lenin.WWI.JPG|thumb|upright|right|[[Vladimir Lenjin]], vođa boljševičke revolucije 1917.g.]]
[[FileDatoteka:Sunyatsen1.jpg|thumb|upright|right|Sun Yat-sen, vođa kineske revolucije 1911.g.]]
 
Političke i društveno-ekonomske revolucije se proučavaju u mnogim društvenim znanostima, posebno u sociologiji, politologiji i povijesti. Među vodećim učenjacima na tom području su : [[Crane Brinton]], [[Charles Brockett]], [[Farideh Farhi]], [[John Foran]], [[John Mason Hart]], [[Samuel Huntington]], [[Jack Goldstone]], [[Jeff Goodwin]], [[Ted Roberts Gurr]], [[Fred Halliday]], [[Chalmers Johnson]], [[Tim McDaniel]], [[Barrington Moore]], [[Jeffery Paige]], [[Vilfredo Pareto]], [[Terence Ranger]], [[Eugen Rosenstock-Huessy]], [[Theda Skocpol]], [[James Scott]], [[Eric Selbin]], [[Charles Tilly]], [[Ellen Kay Trimberger]], [[Carlos Vistas]], [[John Walton]], [[Timothy Wickham-Crowley]] i [[Eric Wolf]].<ref name="NOWO:5">[[Jeff Goodwin]], ''No Other Way Out: States and Revolutionary Movements, 1945-1991.'' Cambridge University Press, 2001, p.5</ref><br />
307

uređivanja