Družba sv. Ćirila i Metoda za Istru: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Žigice Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru.jpg|mini|Žigice Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru prodavale su se krajem 19. i početkom 20. stoljeća naveliko u Hrvatskoj, u svrhu financiranja hrvatskih škola u Istri]]Družba sv. Ćirila i Metoda za Istru bila je udruga za podupiranje razvoja hrvatskog i slovenskog školstva u Istri, utemeljena u Puli, 24. veljače 1893. godine
U Istri onog doba je civilna uprava bila u rukama talijanskih liberala, koji su opstruirali svaku inicijativu ideju za osnivanje škola na slavenskim jezicima; škole na talijanskom jeziku su agilno korištene za talijanizaciju mladih naraštaja. Družba je preuzela zadaću da privatno prikupljenim sredstvima financira školstvo na hrvatskom jeziku.
Rad Družbe je u razdoblju 1895. - 1914. polučio uspjeh, koji je pratio istodobni uspjeh hrvatskih intelektualaca da pokrenu gospodarsko, političko i kulturno povezivanje Hrvata u Istri.
Prvi predsjednik Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru bio je istaknuti [[Hrvatski narodni preporod u Istri|istarski hrvatski preporoditelj]] [[Dinko Trinajstić]]; za njim slično ugledni [[Dinko Vitezić]] i [[Vjeloslav Spinčić]]. Dugogodišnji tajnik je bio književnik [[Viktor Car Emin]], a u upravi je sudjelovao - uz druge istaknute osobe hrvatsko intelektualnog i političkog života u Istri - [[Matko Laginja]].
Družba je većinu sredstava prikupljala dobrotvornim prilozima: [[Ernest Radetić]] bilježi da je u kontinentalnoj Hrvatskoj skoro svaka škola imala škrabicu za dobrotvorne priloge Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru. Osobito je "Klub ćirilo-metodskih zidara" u Zagrebu promicao doniranje za svrhu razvitka hrvatskog školstva u Istri; u raznim gradovima Hrvatske djelovale su podružnice Družbe koji su prikupljali dobrovoljne prihode od građanstva.<ref>Ernest Radetić, "Istarski zapisi", Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1969., str. 203 - 204</ref>
Od 1895. godine prodavale su se Družbine žigicom s natpisom "Bog i Hrvati" ili "Zora puca bit će dana! - Narod bez škola, jest narod bez budućnosti"; ta je djelatnost donosila znatne prihode za škole koje je financirala Družba.
Zahvaljujući djelovanju Družbe, otvorene su do 1914. godine 43 hrvatske i slovenske škole, a Družba je ukupno pomagala djelovanje 73 hrvatske i slovenske škole.
|