Država Slovenaca, Hrvata i Srba: razlika između inačica

U njemu se ističe da je Vijeće političko tijelo koje predstavlja sve [[Slovenci|Slovence]], [[hrvati|Hrvate]] i [[srbi|Srbe]] s prostora [[austro-Ugarska|Ugarske i Austrije]], a cilj je njegova rada ujedinjenje svih Slovenaca, Hrvata i Srba u nezavisnu državu uređenu u skladu s demokratskim načelima. Dana 8. listopada 1918. u Vijeće se uključila i najjača stranka u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]], vladajuća [[Hrvatsko-srpska koalicija]]. Plenum Vijeća imao je 80 članova: 28 iz Banske Hrvatske i Rijeke, 7 iz Dalmacije, 3 iz Istre, 14 iz slovenskih zemalja, 18 iz BiH, te 10 iz Baranje, Bačke i Banata. Uži sastav Narodnoga vijeća SHS-a činio je Središnji odbor, koji se sastojao od 30 članova. Predsjedništvo Središnjeg odbora Vijeća, koje je bilo i Predsjedništvo Narodnoga vijeća SHS-a, činili su: predsjednik [[Anton Korošec]], potpredsjednici [[Svetozar Pribićević]] i [[Ante Pavelić (stariji)|Ante Pavelić]], te tajnici [[Mate Drinković]], [[Srđan Budisavljević]] i [[Ivan Lorković]].<ref name="Hrvatska" />

 

Upoznat sa stanjem u [[Čehoslovačka|Češkoj i Slovačkoj]] te među Južnim Slavenima, car i kralj [[Karlo I. Austrijski|Karlo I. (IV.)]] objavio je 16. listopada 1918. Manifest, u kojem je obećao uređenje Austro-Ugarske Monarhije po načelu federalizma. No 19. listopada 1918. Središnji odbor Narodnoga vijeća SHS-a objavio je Deklaraciju, kojom je [[raspad Austro-Ugarske|odbacio Manifest Karla I. (IV.)]]. U Deklaraciji je izražen zahtjev za osnivanjem potpuno samostalne i nezavisne južnoslavenske države. Time je Narodno vijeće SHS-a potpuno preuzelo cjelokupnu vlast, proglasivši se jedinim čimbenikom koji može voditi državnopravnu politiku. Narodno vijeće SHS je 19. listopada 1918., odbijajući ponudu cara i kralja Karla I. (IV.) o federalizaciji austrijskog dijela Monarhije, objavilo da »od ovog časa, opunomoćeno od svih narodnih stranaka i grupa, preuzima u svoje ruke vođenje narodne politike«. Narodno je vijeće nastupilo kao političko predstavništvo svih Slovenaca, Hrvata i Srba koji su živjeli u jugoistočnim područjima [[austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], odnosno u skladu s tadašnjim političko-teritorijalnim podjelama, u [[trojednica|Hrvatskoj i Slavoniji]] s [[Corpus separatum Rijeka|Rijekom]], u [[Kraljevina Dalmacija|Dalmaciji]], [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Bosni i Hercegovini]], [[Markgrofovija Istra|Istri]], [[Trst]]u, [[kranjska|Kranjskoj]], [[gorička|Goričkoj]], [[štajerska|Štajerskoj]], [[koruška|Koruškoj]], [[bačka|Bačkoj]], [[Banat]]u, [[baranja|Baranji]] i ostalim krajevima jugozapadne [[ugarska|Ugarske]].<ref name="Država">[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16369 Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Država Slovenaca, Hrvata i Srba]</ref>