Povijest astronomije: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nastavio Povijest astronomije |
nastavio Povijest astronomije |
||
Redak 76:
[[Datoteka:Kepler's Laws Slika 01.jpg|mini|desno|200px|[[Geometrija]] planetarnog kretanja: planet (<math>M</math>) obilazi oko Sunca (<math>S</math>) po [[elipsa|elipsi]] (<math>P</math>-[[perihel]], <math>A</math>-[[afel]])]]
[[Datoteka:Kepler laws diagram.svg|mini|desno|200px|Slika prikazuje 3 [[Keplerovi zakoni|Keplerova zakona]] s dvije [[planetarna putanja|planetarne putanje]]:<br> (1) Putanje planeta su [[elipsa|elipse]], sa [[žarište|žarištima]] ''ƒ''<sub>1</sub> i ''ƒ''<sub>2</sub> za prvi planet i ''ƒ''<sub>1</sub> i ''ƒ''<sub>3</sub> za drugi [[planet]]. [[Sunce]] je smješteno u žarištu ''ƒ''<sub>1</sub>. <br> (2) Dva zasjenčena područja ''A''<sub>1</sub> i ''A''<sub>2</sub> imaju jednake [[površina|površine]] i vrijeme za planet 1 da prekrije područje ''A''<sub>1</sub> je jednako da prekrije područje ''A''<sub>2</sub>. <br> (3) Ukupna [[ophodno vrijeme|ophodna vremena]] planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''<sub>1</sub><sup>3/2</sup> : ''t''<sub>2</sub><sup>3/2</sup>.]]
[[Datoteka: Galileo_telescope_replica.jpg|mini|200px|200px||Replika najstarijeg poznatog [[Galileo Galilei|Galilejeva]] [[teleskop]]a.]]
[[Datoteka:Phases Venus.jpg|mini|desno|200px|[[Galileo Galilei|Galileo]] je pomoću [[teleskop]]a ugledao i [[Venerine mijene]], pojavu koja je nemoguća u okviru geocentričnog sustava, pa je to bio i dokaz postojanja [[Heliocentrični sustav|heliocentričnog sustava]].]]
== Europska srednjovjekovna astronomija ==
U 12. i 13. stoljeću u Europi se prihvaćaju arapska astronomska znanja, prevode se njihovi spisi, ali sada na [[latinski jezik]]. Starogrčka astronomija je obuhvaćala sve važnije pojave i pružala pravila za primjenu astronomije. [[Georg von Peuerbach]] (1423. – 1461.) opisao je geocentrični sustav novim matematičkim aparatom, a njegov učenik [[Johannes Müller von Königsberg]] (1436. – 1476.) ili poznatiji kao '''Regiomontanus''', je izradio [[efemeride]] ili tablice položaja Sunca, Mjeseca i planeta za razdoblje od 1474. do 1506. Tim su se tablicama služili [[Pomorstvo|pomorci]] u [[navigacija|navigaciji]], a vrijeme njihove upotrebe podudaralo se s velikim zemljopisnim otkrićima: [[Kristofor Kolumbo|Kolumbo]] je otkrio Ameriku 1492., a [[Vasco da Gama]] oplovio Afriku i našao put za Indiju 1498.
Line 133 ⟶ 135:
Od postavljanja prvih dvaju zakona 1609., proteklo je 9 godina do postavljanja trećeg zakona. Sideričko [[ophodno vrijeme]] je [[siderička godina]]. Velika poluos elipse ''a'' je ujedno i srednja udaljenost planeta od Sunca. Matematički oblik zakona od velike je važnosti u izučavanju gibanja [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]].
=== Galileo Galilei ===
[[Galileo Galilei]] (1564. – 1642.) je bio i velik [[fizičar]], koji je razvio [[eksperiment]]alnu metodu i zasnovao [[kinematika|kinematiku]], i praktičar, koji je široko primjenjivao matematička znanja i znanja [[fizika|fizike]], a u astronomska istraživanja je uveo [[teleskop]]. Teleskopi koje je sam izrađivao imali su [[optika|optička]] svojstva skromnija od mnogih današnjih tržišnih [[dalekozora]]. Iako je prvi teleskop izrađen u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] ([[Holandija|Holandiji]]), zbog Galileiva doprinosa jedna se vrsta teleskopa naziva holandskim ili Galilejevim. To je refraktor, s [[Leća (optika)|lećom]] rastresačom kao [[okular]]om. Uz pomoć teleskopa, Galilei je učinio ne mala astronomska otkrića. Utvrdio je da na [[Mjesec]]u postoje [[planine]] i mjerio im visinu; ispitivao je [[Sunčeve pjege]] i pomoću njih određivao vrijeme okretaja [[Sunce|Sunca]]; pronašao je 4 [[Jupiterovi prirodni sateliti|Jupiterova mjeseca]]; naslutio je [[Saturn]]ov prsten; a [[Mliječni Put]] ugledao je rastavljen na [[zvijezde]].
Galileieva otkrića su puno značila za ljude u doba [[renesansa|renesanse]], koji su od svemirskih tijela poznavali samo Zemlju. Umjesto samo zanimljivih svjetala na nebu, planeti i Sunce su postali nebeska tijela s vlastitom građom, osobinama, prošlošću i budućnošću. Planine na Zemlji dobile su srodnike na Mjesecu. Pronađeni Jupiterovi pratioci (najveći Jupiterovi sateliti [[Ija (mjesec)|Io]], [[Europa (mjesec)|Europa]], [[Ganimed (mjesec)|Ganimed]] i [[Kalista (mjesec)|Kalista]] nazivaju se još i Galileievim satelitima) podrazumijevali su postojanje fizičkih veza sličnih vezi Mjeseca i Zemlje, odnosno planeta i Sunca. Planeti su i sami postali fizičkim tijelima. Sunce je također postalo bliskije i razumljivije, a sve je to imalo odraza i na filozofiju. Granice prirode su proširene, Zemlja nije više u središtu svijeta, Sunce zajedno s planetima samo je dio svemira što ga ispunjavaju i drugi takvi svjetovi. U načelu su mogući i drugi životi i druge civilizacije.
Galileo je pomoću teleskopa ugledao i [[Venerine mijene]], pojavu koja je nemoguća u okviru geocentričnog sustava. Kruženjem epiciklom [[Venera]] bi mogla biti osvijetljena jedva do pola. No ako obilazi oko Sunca, tada kao donji planet prolazi kroz sve faze, a u gornjoj je [[Konjunkcija (astronomija)|konjukciji]] puna. Tako su pogrešni geometrijski odnosi Ptolomejeva sustava počeli dolaziti u suprotnost s fizičkim pojavama, a kasnije će među takve pojave ući aberacija i paralaksa zvijezda. S Galileiem ulazi astronomija u teleskopsko razdoblje koje traje gotovo 400 godina.
== Izvori ==
| |||