Povijest astronomije: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nastavio Povijest astronomije |
nastavio Povijest astronomije |
||
Redak 76:
[[Datoteka:Kepler's Laws Slika 01.jpg|mini|desno|200px|[[Geometrija]] planetarnog kretanja: planet (<math>M</math>) obilazi oko Sunca (<math>S</math>) po [[elipsa|elipsi]] (<math>P</math>-[[perihel]], <math>A</math>-[[afel]])]]
[[Datoteka:Kepler laws diagram.svg|mini|desno|200px|Slika prikazuje 3 [[Keplerovi zakoni|Keplerova zakona]] s dvije [[planetarna putanja|planetarne putanje]]:<br> (1) Putanje planeta su [[elipsa|elipse]], sa [[žarište|žarištima]] ''ƒ''<sub>1</sub> i ''ƒ''<sub>2</sub> za prvi planet i ''ƒ''<sub>1</sub> i ''ƒ''<sub>3</sub> za drugi [[planet]]. [[Sunce]] je smješteno u žarištu ''ƒ''<sub>1</sub>. <br> (2) Dva zasjenčena područja ''A''<sub>1</sub> i ''A''<sub>2</sub> imaju jednake [[površina|površine]] i vrijeme za planet 1 da prekrije područje ''A''<sub>1</sub> je jednako da prekrije područje ''A''<sub>2</sub>. <br> (3) Ukupna [[ophodno vrijeme|ophodna vremena]] planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''<sub>1</sub><sup>3/2</sup> : ''t''<sub>2</sub><sup>3/2</sup>.]]
[[Datoteka:Phases Venus.jpg|mini|desno|200px|[[Galileo Galilei|Galileo]] je pomoću [[teleskop]]a ugledao i [[Venerine mijene]], pojavu koja je nemoguća u okviru geocentričnog sustava, pa je to bio i dokaz postojanja [[Heliocentrični sustav|heliocentričnog sustava]].]]
== Europska srednjovjekovna astronomija ==
Line 142 ⟶ 141:
Galileo je pomoću teleskopa ugledao i [[Venerine mijene]], pojavu koja je nemoguća u okviru geocentričnog sustava. Kruženjem epiciklom [[Venera]] bi mogla biti osvijetljena jedva do pola. No ako obilazi oko Sunca, tada kao donji planet prolazi kroz sve faze, a u gornjoj je [[Konjunkcija (astronomija)|konjukciji]] puna. Tako su pogrešni geometrijski odnosi Ptolomejeva sustava počeli dolaziti u suprotnost s fizičkim pojavama, a kasnije će među takve pojave ući aberacija i paralaksa zvijezda. S Galileiem ulazi astronomija u teleskopsko razdoblje koje traje gotovo 400 godina.
== Teleskopsko razdoblje astronomije ==
=== Christiaan Huygens ===
[[Christiaan Huygens]] (1629. - 1695.) je otkrio 1655. [[Saturn]]ov mjesec [[Titan (mjesec)|Titan]], te utvrdio postojanje Saturnovog prstena. Osim toga konstruirao je 1656. [[Sat (instrument)|sat s njihalom]]. U svojim radovima razvijao je [[kinematika|kinematiku]] i [[val]]nu teoriju [[svjetlost]]i.
=== Johannes Hevelius ili Jan Hevelius ===
Johannes Hevelius ili Jan Hevelius (1611. – 1687.) je začetnik fizičkih istraživanja [[Mjesec]]a i utemeljitelj [[selenografija|selenografije]]. U knjizi istog naslova (1647.) uvodi nazive, od kojih se mnogi i danas upotrebljavaju: Apenini, Karpati, More Vedrine, More Hladnoće, Ocean Oluja.
== Izvori ==
| |||