Povijest astronomije: razlika između inačica

[[Datoteka:Illustration from 1676 article on Ole Rømer's measurement of the speed of light.jpg|mini|desno|200px|Skica [[Ole Rømer|Rømerove]] metode za određivanje [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]] na osnovu kašnjenja zalaska [[Jupiter]]ova mjeseca [[Io (mjesec)|Ioa]].]]

[[Datoteka:NewtonsLawOfUniversalGravitation.svg|200px|mini|desno|[[Newtonov zakon gravitacije]] glasi: ''Dva tijela se privlače uzajamno [[sila|silom]] koja je proporcionalna (u skladu) [[Množenje|umnošku]] njihovih [[masa]], a obrnuto proporcionalna [[kvadrat]]u njihove međusobne udaljenosti.'']]

=== Christiaan Huygens ===

[[Christiaan Huygens]] (1629. - 1695.) je otkrio 1655. [[Saturn]]ov mjesec [[Titan (mjesec)|Titan]], te utvrdio postojanje Saturnovog prstena. Osim toga konstruirao je 1656. [[Sat (instrument)|sat s njihalom]]. U svojim radovima razvijao je [[kinematika|kinematiku]] i [[val]]nu teoriju [[svjetlost]]i.

 

S Newtonovim radovima započeo je razvoj egzaktnih metoda u istraživanju gibanja svemirskih tijela. Kao posebne grane astronomije pojavile su se nebeska mehanika i teorijska astronomija. [[Nebeska mehanika]] proučava zakonitosti u gibanju tijela pod djelovanjem međusobne privlačne [[sila|sile]]. [[Teorijska astronomija]], iz promatranja prividnih položaja tijela, određuje njihove prave staze (govori se o dijelovima staza, odnosno putanjskim ili orbitalnim elementima), a na temelju ustanovljenih dijelova staze određuje buduće položaje nebeskih tijela. Izračunate [[koordinate]] položaja tijela na nebeskoj sferi, u bilo kojem trenutku vremena, zovu se [[efemeride]].

 

== Izvori ==