Povijest astronomije: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nastavio Povijest astronomije
nastavio Povijest astronomije
Redak 146:
[[Datoteka:NewtonsLawOfUniversalGravitation.svg|200px|mini|desno|[[Newtonov zakon gravitacije]] glasi: ''Dva tijela se privlače uzajamno [[sila|silom]] koja je proporcionalna (u skladu) [[Množenje|umnošku]] njihovih [[masa]], a obrnuto proporcionalna [[kvadrat]]u njihove međusobne udaljenosti.'']]
[[Datoteka:Lspn comet halley.jpg|mini|desno|200px|[[Halleyev komet]] 8. ožujka 1986.]]
[[Datoteka:M42filip.jpg|mini|desno|200px|[[Maglica]] [[Messier 42]], poznata i pod imenom '''Orionova maglica'''.]]
=== Christiaan Huygens ===
[[Christiaan Huygens]] (1629. - 1695.) je otkrio 1655. [[Saturn]]ov mjesec [[Titan (mjesec)|Titan]], te utvrdio postojanje Saturnovog prstena. Osim toga konstruirao je 1656. [[Sat (instrument)|sat s njihalom]]. U svojim radovima razvijao je [[kinematika|kinematiku]] i [[val]]nu teoriju [[svjetlost]]i.
Line 168 ⟶ 169:
=== James Bradley ===
[[James Bradley]] (1693. – 1762.) pronalazi [[aberacija svjetlosti|aberaciju svjetlosti]] (1726.) i vrlo male periodičke promjene u [[precesija|precesiji]] Zemlje ili [[nutacija|nutaciju]] (1747.), povezujući je s utjecajem [[Mjesec]]a. U istom su stoljeću otkrivene [[dvojne zvijezde]] ili dvostruke zvijezde koje obilaze oko zajedničkog [[težište|težišta]], zatim hrpe ili skupove zvijezda, te tamne i svijetle [[maglice]] (nebule). Među maglicama bilo je i takvih za koje se kasnije ustanovilo da su veoma daleko, ustvari da su zvjezdane tvorevine izvan [[Mliječni put|Mliječnog puta]]. [[Charles Messier]] (1730. - 1817.) je 1784. katalogizirao 103 maglice i skupove ([[popis Messierovih objekata]]), a oni se i danas označavaju na isti način: M 1, M 31 (čitaj: ''mesijé jedan'' itd.).
 
=== William Herschel ===
Više tisuća [[maglica]] opazio je i zabilježio [[William Herschel]] (1738. - 1822.), koji je svojim otkrićima i širinom pogleda na događaje u svemiru, dao osobni pečat drugoj polovici 18. stoljeća. Gradio je teleskope reflektore, od kojih je najveći imao [[objektiv]] od 122 [[metar|cm]]. Godine 1781. otkrio je novi planet, [[Uran]]. Istraživao je [[dvojne zvijezde]], a 1783. ustanovio je da se Sunce giba u smjeru [[Herkul (zviježđe)|zviježđa Herkula]] ('''apeks Sunca'''). Prebrojavanjem zvijezda i metodom uzoraka utvrdio je da se Sunce nalazi u središtu golemog kotača ili diska. Promjer kotača je procijenio na 5 900 [[Svjetlosna godina|svjetlosnih godina]], a debljinu na 1 000 svjetlosnih godina. Uočio je da se u području [[Škorpion (zviježđe)|Škorpiona]], [[Mliječni Put]] dijeli u dva kraka.
 
== Izvori ==