Vijenac (časopis): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Dodavanje podatka o sadašnjem glavnom uredniku Vijenca. |
|||
Redak 28:
Časopis je [[1869.]] godine pokrenula Matica ilirska pod nazivom "Vienac", s podnaslovom ''zabavi i pouci''. Prvi urednik »Vienca« bio je [[Đuro Deželić]]. Već u prvom broju sudjelovali su [[August Šenoa]], [[Ivan Zahar]], i [[Ivan Dežman]]. Drugo godište uređuje [[Ivan Perkovac]], koji je snažnije nastojao voditi časopis kao tribinu književnog stvaralaštva te je »Vienac« tako postao stvarno ogledalo hrvatskog književnog života. Proširio se i krug suradnika te radove u listu objavljuju [[Franjo Marković]], [[Franjo Ciraki]], [[Lavoslav Vukelić]], [[Adolfo Veber Tkalčević]] i [[Josip Eugen Tomić|Josip E. Tomić]].
Sljedeće godine, [[1871.]], uredništvo je prošireno te je tako omogućena veća kvaliteta književnih i znanstvenih priloga. Godine 1873. u uredništvu su [[Andrija Palmović]], [[Đuro Arnold]] i [[Rikard Jorgovanić]]. Zlatno razdoblje »Vijenca« nastaje kada je urednikom postao sami August Šenoa [[13. prosinca]] [[1874.]] To je razdoblje oživljavanja i djelovanja Matice kad ona mijenja ime i postaje Matica hrvatska. Premda otada »Vijenac« ne izlazi kao Matičino glasilo, nego mu je vlasnik i nakladnik bila [[Dionička tiskara]], u kojoj se list tiskao, Matica i dalje upravlja listom. Njezini su članovi pretplatnici lista te je o njihovoj pretplati uglavnom i ovisilo izlaženje lista. Šenoa je nerado prihvatio posao urednika, iako je do tada bio u redakciji lista. Kad je postao urednikom, pisao je Franji Markoviću:
{{citat4|2=Od Nove godine primit ću ja uredničtvo (»Vienca«), skupit ću što je ostalo naše vojske i što ima novaka Sad se bijem uz slabu pomoć i moram svoje noći - premda satrven i boležljiv - žrtvovati da nebude sramote pred svietom. Nu ako si mi prijatelj, pomisli, da je Perkovac, Preradović, da Ivan (Dežman) umro, kako je stražmeštru, kad mora voditi pukovniju, jer mu general, pukovnik, kapetan u bitci padoše, kad ima u svojoj četi samo novake. Sviet se ovde ljulja u neradu; ono malo kapljica, što daješ obćinstvu, moraš mukom izprešati od mlade i stare gospode. Liepa ptica poezia kanda gubi svoje perje, a meni se čini da sam izmetač hrvatskoga Olimpa.|}}
Za vrijeme Šenoinog uređivanja u časopisu su sudjelovali gotovo svi hrvatski pisci, bez obzira na politička ili [[ideologija|ideološka]] uvjerenja. Nakon Šenoine smrti bilo je jako teško nadomjestiti vrsnog književnika i iskusnog kritičara te urednika. Urednici nakon njega bili su [[Fran Folnegović]], [[Vjekoslav Klaić]], [[Josip Pasarić]], [[Bartol Inhof]], [[Jovan Hranilović]], [[Đuro Arnold]], [[Stjepan Bosanac]] i [[Milan Šenoa]].<ref>[http://www.matica.hr/www/mh2www.nsf/oMatici2?ReadForm&krono Matica hrvatska - o Matici], preuzeto 30. travnja 2013.</ref>
| |||