Inačica od 5. ožujka 2014. u 08:27 uredi Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 11. lipnja 2014. u 11:32 uredi ukloni ovu izmjenu Roberta F. (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 53.895 edits ispravak Novija izmjena →
Redak 133: Padeži u [[hrvatski jezik\|hrvatskom jeziku]] "odgovaraju na pitanja" (osim vokativa): * [[nominativ]] ''tko?'' ''što?'' (''tko je trčao'') * [[akuzativ]] ''koga?'' ''što?'' (vidim) (''Koga (ili što) starac gleda?'')▼ * [[genitiv]] ''koga?'' ''čega?'' (nema) (''Koga (ili čega) nema?'') * [[dativ]] ''komu?'' ''čemu?'' (prilazim) (''Komu prilazi?'') ▲* [[akuzativ]] ''koga?'' ''što?'' (vidim) (''Koga (ili što) starac gleda?'') * [[vokativ]] (dozivanje) ''oj!'' ''ej!''▼ * [[lokativ]] ''o kom? '' ''o čem?''<ref>[[Sanda Ham]]: Školska gramatika hrvatskog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2002., str. 35, 100</ref> ▲* [[vokativ]] (dozivanje) ''oj!'' ''ej!'' * [[instrumental]] ''(s) kim?'' ''čim?'' Po ovim "pitanjima" se može prepoznati u kojem je padežu oblik neke imenice. Ta su pitanja zapravo padeži zamjenica ''tko'' i ''što''. Redoslijed navođenja padeža je <em>sasvim proizvoljan</em>, ali je često običaj navoditi nominativ na prvom mjestu, a nakon njega genitiv, a u novije vrijeme u školskim udžbenicima se kao "drugi" padež navodi akuzativ ~~iz dosad neotkrivenih razloga.~~. <ref>http://hrcak.srce.hr/file/69996</ref><ref>[http://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ohvdr6FcvKMJ:www.nakladaslap.com/PDF/Komunikacija%2520u%2520nastavi%2520hrv%2520jezika%2520-%25201%2520poglavlje.pdf+%22novi+redoslijed+pade%C5%BEa%22&hl=de&gl=de&pid=bl&srcid=ADGEEShYntHKxATcKrsPmzqgeafxO5nNN8oa14BUcKuajlcGY3Zde3MtKwCuBW87qI7ynnv6om_3DrbH0epTIDGTfpq9ddwSoHS1fpXwO126mQauGFLqk0VNTOk4FraQLp0cxKeIUrmd&sig=AHIEtbTwdIrjgRBzAZKMyOze5uxxsR1AAw Zrinska Jelaska, Teorijski okviri jezikoslovnomu znanju u novom nastavnom programu] {{citat\|O teškoći ovladavanja padežima i deset razloga za preporuku navedenu u Hnosu i Pipu da se poučavaju drugačijim ~~redoslijedomod~~redoslijedom od tradicionalnoga, tj. N A G D L I V, vidi u Z. Jelaska (2006.a,b). Ako naši učitelji prihvate takav pristup pa se prepoznavanje padeža bude usvajalo u koracima tijekom nekoliko godina škole, uključujući i srednju, to više ne bi trebao biti problem na fakultetskoj razini, posebno ne u razdoblju apsolventure.}} (preuzeto 12. srpnja 2010.)</ref> {\| class="wikitable" !suvremeni poredak \|-▼ #nominativ #akuzativ▼ #genitiv #dativ ▲#akuzativ #vokativ▼ #lokativ #instrumental  ▲#vokativ \|-}▼ Novi ~~(suvremeni)~~ poredak ima, kao prednost, grupiranje padeža koji imaju iste oblike, kao što se može vidjeti na primjeru oblika imenice ''konj'':▼ ▲Novi (suvremeni) poredak ima, kao prednost, grupiranje padeža koji imaju iste oblike, kao što se može vidjeti na primjeru oblika imenice ''konj'': {\| class="wikitable" Line 164 ⟶ 167: \|nominativ \|''konj'' \| ~~rowspan="2" \|~~ ''konji'' ▲\|- \|vokativ ▼ \|''konju''▼ ▲\|- \|- \|akuzativ Line 185 ⟶ 184: \|instrumental \|''konjem'' \|- ▲\|vokativ ▲\|''konju'' \|''konji'' \|- \|} Primjena tradicijskog redoslijeda padeža u poučavanju može izazvati teškoće u naučljivosti, posebno u slučajevima kada učitelji dopuštaju učenicima, preporučuju ili traže od učenika da govore “prvi padež, drugi padež, treći itd.”, a takvi redoslijedni nazivi više ničemu ne služe kada je u tekstu potrebno odrediti padež (Jelaska, 2006: 29). <ref>http://hrcak.srce.hr/file/69996 (preuzeto 12. srpnja 2010.)</ref> ~~Primjena tradicionalnoga redoslijeda padeža u poučavanju može izazvati olakšanje u naučljivosti padeža.~~ ==Bilješke==

Padež: razlika između inačica