Inačica od 27. studenoga 2013. u 23:11 uredi F karlo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 5.517 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 14. lipnja 2014. u 10:58 uredi ukloni ovu izmjenu RadioElectrico (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 6.429 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 4: Rodio se u selu Žbrlinima na [[Pazinština\|Pazinštini]]. U Pazinj je pohađao pučku školu te kod pazinskih [[franjevci\|franjevaca]] nižu gimnaziju na njemačkome jeziku. U [[Trst]]u je nastavio srednjoškolsko obrazovanje, pohađavši višu gimnaziju. U [[Gorica\|Gorici]] i Trstu išao je na bogosloviju. Prigodom školovanja u Trstu, došao je u kontakt sa grupom hrvatskih intelektualaca okupljenih oko časopisa "[[Naša sloga]]". U Pazinu se zaredio 1875. godine. Ondje je bio [[kapelan]]om do 1882. godine. Nakon toga premješten je u [[Buzet]], gdje je bio [[župnik]]om i [[dekan]]om. 30. kolovoza 1906. opet je u Pazinu. Ondje je postavljen na dužnost [[prepozit]]a i dekana. Njegov je hrvatski preporodni rad bio iznimno snažan, a trag je ostavio na [[Buzeština\|Buzeštini]] i osobito u rodnoj [[Pazinština\|Pazinštini]], gdje je bio duhovnikom. Promicao je hrvatsko školstvo i branio narodna prava Hrvata u Istri. Zbog svog je rada bio predmetom napada vladajućih talijanskih i [[talijanaši\|talijanaških]] struktura. ▼ ▲U Pazinu se zaredio 1875. godine. Ondje je bio [[kapelan]]om do 1882. godine. ~~Nakon~~Potpomagao ~~toga~~je ~~premješten~~u svojem radu [[Pravaštvo u Istri\|hrvatsko narodnjaštvo]], pa je ubrzo došao u sukob sa pobornicima talijanske politike ("talijanaši"). Obzirom da je na čelu Tršćanske biskupije - kojoj su u ono doba pripadali Pazin i drugi dijelovi središnje Istre - bio veliki istarski preporoditelj biskup [[Juraj Dobrila]] - mogao je A. Kalac nastaviti sa svojim radom i zalaganjem. 1882. godine je premješten u [[Buzet]], gdje je bio [[župnik]]om i [[dekan]]om. 30. kolovoza 1906. opet je u Pazinu. Ondje je postavljen na dužnost [[prepozit]]a i dekana. Njegov je hrvatski preporodni rad bio iznimno snažan, a trag je ostavio na [[Buzeština\|Buzeštini]] i osobito u rodnoj [[Pazinština\|Pazinštini]], gdje je bio duhovnikom. Promicao je hrvatsko školstvo i branio narodna prava Hrvata u Istri. Zbog svog je rada bio predmetom napada vladajućih talijanskih i [[talijanaši\|talijanaških]] struktura. Pripadao je najznamenitijim Istranima svog vremena koji su branili, čuvali i štitili hrvatski nacionalni duh za burnih vremena [[talijanizacija Istre\|talijanizacije Istre]]. Karakteriziralo ih je da su bili članovima [[Matica hrvatska\|Matice hrvatske]]: [[Juraj Dobrila]], [[Matko Brajša]], [[Viktor Car Emin]], [[Ivan Cukon]], [[Ivo Glavina]], [[Šime Kurelić]], [[Luka Kirac]], [[Eugen Kumičić]], Šime Kurelić, [[Matko Laginja]], [[Matko Mandić]], [[Fran Matejčić]], [[Ivan Rendić]], [[Josip Ribarić]], [[Vjekoslav Spinčić]], [[Vinko Šepić]], [[Dinko Trinajstić]], [[Tone Peruško]], [[Zvane Črnja]].<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac421.nsf/AllWebDocs/Zrcalo_hrvatstva_u_Istri Matica hrvatska] Andrija Tunjić: Zrcalo hrvatstva u Istri, Vijenac broj 421, 22. travnja 2010. <br>{{Matica hrvatska}}</ref> ▼ ▲Pripadao je najznamenitijim Istranima svog vremena koji su branili, čuvali i štitili hrvatski nacionalni duh za burnih vremena [[talijanizacija Istre\|talijanizacije Istre]]. Karakteriziralo ih je da su bili članovima [[Matica hrvatska\|Matice hrvatske]]: [[Juraj Dobrila]], [[Matko Brajša]], [[Viktor Car Emin]], [[Ivan Cukon]], [[Ivo Glavina]], [[Šime Kurelić]], [[Luka Kirac]], [[Eugen Kumičić]], Šime Kurelić, [[Matko Laginja]], [[Matko Mandić]], [[Fran Matejčić]], [[Ivan Rendić]], [[Josip Ribarić]], [[Vjekoslav Spinčić]], [[Vinko Šepić]], [[Dinko Trinajstić]], [[Tone Peruško]], [[Zvane Črnja]].<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac421.nsf/AllWebDocs/Zrcalo_hrvatstva_u_Istri Matica hrvatska] Andrija Tunjić: Zrcalo hrvatstva u Istri, Vijenac broj 421, 22. travnja 2010. <br>{{Matica hrvatska}}</ref> Kao svećenik na značajnim položajima unutar Crkve, nije u građanskim udrugama zauzimao najistaknutija mjesta poput predsjedničkih, tajničkih i uredničkih - ali je njegov doprinos u tim krugovima bio vrlo značajan i povoljan. Osim što je bio duhovni, prinos hrvatstvu dao je i u književnosti. U hrvatskoj je književnosti značajan kao osoba koja je pridonijela razvitku hrvatskog pjesničkog izričaja u Istri u 19. i 20. stoljeću. Pjesme je objavljivao u [[Naša sloga\|Našoj slozi]]. Osim njih, bilo je njegovih proznih i dramskih pokušaja. Pjesme su mu odražavale njegovu svijest i zauzetost za hrvatstvo.▼ ▲Osim što je bio duhovni, prinos hrvatstvu dao je i u književnosti. U hrvatskoj je književnosti značajan kao osoba koja je pridonijela razvitku hrvatskog pjesničkog izričaja u Istri u 19. i 20. stoljeću. Pjesme - njih ukupno oko stotinu - je objavljivao u [[Naša sloga\|Našoj slozi]], često pod pseudonimom "Nadan Zorin". Osim njih, bilo je njegovih proznih i dramskih pokušaja. Pjesme su mu odražavale njegovu svijest i zauzetost za hrvatstvo. Ističe mu se pjesma ''Predobri Bože'', koju se jedno vrijeme smatrala himnom istarskih Hrvata. Uglazbio ju je poznati hrvatski skladatelj s Istre [[Matko Brajša]] Rašan. Preveo je [[Friedrich Schiller\|Schillera]] (Pjesma o zvonu), Rapiccija (poema ''Istra'', jedini prepjev na hrvatski do danas). Preveo je i antičkog pisca [[Vergilije\|Vergilija]] (Ecloge i Georgicon). ▼ ▲Ističe mu se pjesma ''Predobri Bože'', koju se jedno vrijeme smatrala himnom istarskih Hrvata. Uglazbio ju je poznati hrvatski skladatelj s Istre [[Matko Brajša]] Rašan. ~~Preveo~~Kako osoba iznimne erudicije, uspješno je prevodio djela značajnih književnika sa raznih jezika, tako [[Friedrich Schiller\|~~Schillera~~Schillerovu]] (Pjesma o zvonu), Rapiccija (poema ''Istra'', jedini prepjev na hrvatski do danas). Preveo je i antičkog pisca [[Vergilije\|Vergilija]] (Ecloge i Georgicon). Urednikom je spomen-knjige objavljene na stotoj obljetnici (1912.) rođenja hrvatskog preporoditelja, biskupa [[Juraj Dobrila\|Jurja Dobrile]].

Antun Kalac: razlika između inačica