|
}}
'''Bodljikavi morski psi''' ili '''akantodi''' ([[latinski|lat.]]: ''Acanthodii'') sesu [[rzredrazred (biologijataksonomija)|razred]] izumrlih [[riba]] koja ima sličnosti i s ribama koštunjačama ([[latinski|lat.]]: ''[[Osteichthyes]]'') i s hrskavičnjačama ([[latinski|lat.]]: ''[[Chondrichthyes]]''). Po obliku ova klasa nalikuje [[morski psi|morskim psima]], ali njihova [[pokožica]] (''epidermis'') pokrivena je sitnim romboidnim pločicama koje su slične [[krljušt]]i riba koštunjača ''[[Holostei]]''.
AkantodeAkantodi imaju [[hrskavica|hrskavičast]] [[kostur]], iako njihove [[peraja|peraje]] imaju široku koštanu bazu. Peraje su na prednjem kraju ojačane bodljama od [[dentin]]a.
Prvobitni akantodi bili su morski organizmi, ali su tijekom [[devon]]a slatkovodni oblici postali dominantni. Ova grupa značajna je zbog dvije činjenice: prva je poznata skupina kralježnjaka koja ima čeljusti ([[latinski|lat.]]: ''[[Gnathostomata]]'') i stoga što imaju jake bodlje od [[dentin]]a koje daju potporu perajama. Ove su bodlje učvršćene i ne mogu se pomicati (kao kod leđne peraje morskih pasa).
[[Slika: Mesacanthus_Parexus_Ischnacanthus.JPG|mini|lijevo|250px|Predstavnici rodova ''[[Mesacanthus]], [[Parexus]]'', i ''[[Ischnacanthus]]'' u ranom devonu]]
U okviru ove klase postoje tri [[red (biologijataksonomija)|reda]]: ''[[Climatiiformes]]'', ''[[Ischnacanthiformes]]'' i ''[[Acanthodiformes]]''. ''Climatiiformes'' imaju oklop na ramenom dijelu i puno sitnih oštrih bodlji, ''Ischnacanthiformes'' imaju zube spojene s čeljusti, a ''Acanthodiformes'' su organizmi s filtracjskim načinom prehrane, bez zubiju u čeljustima ali s dugačkim vlaknima, nastavcima [[škrge|škržnih]] lukova koja imaju ulogu filtriranja [[hrana|hrane]] iz vode.
Postoji teorija da je čeljust akantoda nastala od prvog [[škržni luk|škržnog luka]], nekog njenognjezinog evolucijskog pretka koji je imao škržni kostur izgrađen od parova spojene [[hrskavica|hrskavice]].
Popularan naziv bodljikavi morski psi je znanstveno neodgovarajućineodgovarajuć za ovu grupuskupinu riba. Akantodi su dobiledobili ovaj naziv jer su po izgledu sličneslični morskim psima, aerodinamičnog oblika, imaju parne peraje, i jako uzdignut rep. Jake koštane bodlje daju potporu svim perajama osim repne, od tudatud proizlazi njihov popularni naziv. [[Fosil]]izirane bodlje i pločice koje se nalaze u [[sedimentne stijene|sedimentnim stijenama]] često su jedini očuvani ostaci ove skupine riba.
Bodlje akantoda imaju poseban izgled karakterističan za svaki [[rod (biologijataksonomija)|rod]]. Zbog toga se često koriste za određivanje relativne starosti sedimentnih stijena. Bodlje su sitne, sas okruglom bazom, vratom, i ravnom ili blago zakrivljenom glavom romboidnog oblika.
Iako se nazivaju bodljikavim morskim psima, akantodi su nastalenastali mnogo prije [[morski psi|morskih pasa]]. PojavilePojavili su se početkom [[Silursilur]]a, oko 50 milijuna godina prije pojave prvih morskih pasa. Potom su akantodi naselili i slatke vode i doživjeli procvat u rijekama i jezerima tijekom [[Devondevon]]a. Ribe koštunjače su, međutim, već pokazale svoj potencijal dominiranja vodenom sredinom, a njihov selekcijski pritisak na akantode bio je prejak, te su oneoni izumrleizumrli tijekom [[Perm (geološko razdoblje)|Permaperma]] (prije oko 250 milijuna godina).
Mnogi paleontolozi smatraju da su akantodi bili srodni pretku današnjih riba koštunjača. Iako je unutarnji kostur ovih riba izgrađen od [[hrskavica|hrskavice]], materijal sličan koštanom tkivu pronađen je u koži ovih riba u obliku gusto zbijenih pločica. Neke pločice bile su znatno uvećane i pokrivale su vrh glave i rameni pojas. Pronađen je i jezičac koji je pokrivao škržeškržne otvore sličan [[operkul]]u riba koštunjača.
== Literatura ==
| 