Seizmički val: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
wp, iw
Redak 1:
'''Seizmički val''' je poremećaj koji se širi podzemljem nakon djelovanja sile. Pritom se inicijalni [[impuls sile]] prenosi s čestice na česticu i širi kroz promatrani medij u vidu [[sinusoidsinusoida|sinusoidnog]]nog gibanja. Brzina širenja ovog gibanja kroz prostor jednaka je putu pređenim u jedinici vremena, dok je njegova [[amplituda]], odnosno veličina pomaka čestica, razmjerna veličini primijenjene sile. Više puta ponavljana pravilna vremenski ograničena gibanja promatranih materijalnih čestica u odnosu na ravnotežni položaj čine mehanička ili elastična titranja, vezana za prelazak kinetičke u potencijalnu [[energijenergija|energiju]]u i obratno. Takva titranja, koja se mogu prikazati u vidu vremenski promjenljivih sinusnih i/ili kosinusnih funkcija su [[harmonijsko titranje|harmonijska titranja]] definirana [[period]]om, odnosno [[frekvencijfrekvencija|frekvencijom]]om, [[amplitudamplituda|amplitudom]]om i [[fazfaza|fazom]]om.
 
Period mehaničkog ili elastičnog titraja je vremenski interval, izražen u sekundama, tijekom kojeg promatrana čestica ili masa pređe cijeli put od ravnotežnog položaja preko najvećih otklona u jednom i drugom smjeru i ponovo se vrati u isti ravnotežni položaj. Drugim riječima, period titraja identičan je periodu sinusne funkcije ([[trigonometrija]]) koja u potpunosti opisuje njegovo ponašanje u vremenu. Recipročna vrijednost perioda je frekvencija koja pokazuje broj ponavljanja promatranog titraja u jedinici vremena, i izražava se hercima[[herc]]ima (Hz), odnosno brojem perioda u 1s1 [sekunda|s]].
 
Svaki pomak materijalne točke iz ravnotežnog položaja je ordinata, a najveći amplituda. Veličina faznog kuta, koji točka pređe tijekom jednog perioda je njezina kutna brzina, čija je dimenzija jednaka veličini kuta u stupnjevima ili radijanima podijeljenoj sa sekundama. Pomak neke od čestica iz svog ravnotežnog položaja prenosi se na susjedne čestice, koje se potom počinju gibati i tako prenositi nastali titraj dalje. Na taj način titraji se prenose od jedne do druge materijalne čestice. Pritom se kroz promatranu sredinu prenosi jedino energija, ali ne i materijalne čestice, te se formira mehanički ili seizmički val, čija duljina ovisi o periodu vala, ili frekvenciji , i brzini širenja vala kroz promatranu sredinu. Dimenzija valne duljine je [[metar]], a njemu obratno razmjernog valnog broja ili prostorne frekvencije metar<sup> -1</sup>.
 
Svaki složeni valni oblik čini niz jednostavnih harmonijskih titraja predstavljenih sinusoidama i kosinusoidama. U matematičkom smislu sinusoida je transcendentna funkcija, koja opisuje promjenu položaja neke točke na kružnici jediničnog polumjera u ovisnosti o promjeni faznog kuta, odnosno kuta koga čine polumjer te kružnice povućen do promatrane točke i horizontalna ili x os. Veličina ordinate sinusne funkcije ima maksimalne vrijednosti u trenutku kad se fazni kutovi izjednače s 90<sup>o</sup> ° ili 270<sup>o</sup>°, a jednaka je nuli kad su fazni kutovi jednaki 0<sup>o</sup>° ili 180<sup>o</sup>°. S druge strane, apsolutna vrijednost kosinusne funkcije, ima maksimum kad je fazni kut jednak 0<sup>o</sup>°, odnosno 180<sup>o</sup>°. Njezina vrijednost postaje jednaka nuli u trenutku kad se fazni kutovi izjednače s 90<sup>o</sup>° ili 270<sup>o</sup>°. Vrijeme potrebno nekoj točki da pređe pun krug od 360<sup>o</sup>° odgovara periodu, a broj njezinih rotacija u jedinici vremena frekvenciji.
 
Vrijednosti gornjih funkcija jednake su ako se njihovi fazni kutovi međusobno razlikuju za 90<sup>o</sup>°, te kosinusna funkcija ima maksimum kod faznog kuta od 0<sup>o</sup>°, a sinusna kod 90<sup>o</sup>°. To znači da [[kosinusna funkcija]] pokazuje fazno prethođenje od 90<sup>o</sup>° u odnosu na sinusnu funkciju, odnosno sinusna funkcija pokazuje fazno kašnjenje od 90<sup>o</sup>° u odnosu na kosinusnu funkciju.
Unutar homogene sredine seizmički valovi se šire jednakom brzinom u svim smjerovima duž iz izvora radijalno povućenih pravaca ili zraka. Nailasci vala u svakom trenutku formiraju [[valne fronte]], odnosno plohe istih vremena putovanja vala od trenutka njegovog iniciranja. Pošto je [[brzina širenja seizmičkog vala]] u tom slučaju u svim smjerovima jednaka, valne fronte su kugle, a okomito na njih povučene [[valne zrake]], pravci. Duljina puta seizmičkih valova duž pojedine zrake, u svakom trenutku jednaka je umnošku vremena proteklog od trenutka iniciranja vala i brzine širenja seizmičkih valova u promatranoj sredini.
Redak 14:
 
[[Kategorija: Seizmologija]]
 
[[bg:Сеизмична вълна]]
[[bn:ভূকম্পীয় তরঙ্গ]]
[[cs:Seismická vlna]]
[[de:Seismische Welle]]
[[en:Seismic wave]]
[[et:Seismilised lained]]
[[es:Onda sísmica]]
[[fr:Onde sismique]]
[[it:Onde sismiche]]
[[he:גלים סיסמיים]]
[[lt:Seisminė banga]]
[[ja:地震波]]
[[pl:Fala sejsmiczna]]
[[pt:Onda sísmica]]
[[zh:地震波]]