Papar (biljna vrsta): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
U hrvatskom jeziku ne postoji riječ platež pa nema ni riječi platežno, ali se kaže plaćanje i plaćati pa otuda i plaćevno sredstvo ili sredstvo plaćanja
m Zamijenio sam riječ koristili rječju primjenjivali jer prema jezičnom savjetniku ( http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=79 ) možemo se koristiti nečim ali ne i koristiti nešto
Redak 20:
Može dostići visinu do 15 metara. Oko sedme godine rađa punim rodom. Grozdovi papra su vrlo sitni, s plodovima promjera oko 5 mm, a rastu poput [[ribiz]]a u plodištu dugom do 14 cm. Bobice mogu biti crvene, žute ili zelene boje, što ovisi o stupnju zrelosti. One uz [[škrob]], [[smola|smolu]] i ulje sadrže i piperinsku kiselinu, koja papru daje karakterističan okus. Miris papra potječe od pelandrena, kariopilena i seskviterpena u eteričnom ulju.
 
Bobice papra (čitave ili mljevene) služe kao začin za pripravljanje mnogih vrsta jela. Poznavali su ga još i stari [[Grci]], koji su ga, uz dodatak hrani, koristiliprimjenjivali i kao lijek. [[Rimljani]] su ga stavljali gotovo u svako jelo, pa i u [[mlijeko]], [[med]] i kolače. Jedno vrijeme papar je služio i kao plaćevno sredstvo. Tako je, naprimjer, [[Alarih I.]], [[Zapadni Goti|vizigotski]] kralj, [[410.]] godine tražio od građana Rima tonu i pol papra kako bi poštedio grad. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] je, uz [[sol]] i ocat, bio najrašireniji dodatak hrani, uprkos njegovoj visokoj cijeni koja je dosezala i trotjednu poljoprivrednu nadnicu za pola kilograma papra. Danas je postao dostupan i niske cijene, a uzgaja se po tropskim krajevima, ponajprije u Brazilu i Indoneziji.
 
{{Sporedni šumski proizvodi}}