Korejski poluotok: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m padavine --> padaline
Nema sažetka uređivanja
Redak 3:
'''Korejski poluotok''' je poluotok u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]]. Okružen je [[Japansko more|Japanskim morem]] (Istočnim morem) na istoku, [[Istočno kinesko more|Istočnim kineskim morem]] na jugu, [[Žuto more|Žutim morem]] na zapadu i Korejskim prolazom koji spaja prve dvije vodene mase. Sjeverna granica poluotoka poklapa se s granicom [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]] i [[Kina|Kine]], odnosno [[Rusija|Rusije]] i ide tokom rijeka [[Yalu]] i [[Tuman]].
 
Ukupno s otocima korejski poluotok obuhvaća površinu od 220.847 km²<sup>2</sup>.
 
Na Korejskom poluotoku ili [[Koreja|Koreji]] nalaze se dvije države: [[Demokratska Narodna Republika Koreja]] ([[Sjeverna Koreja]]) i [[Republika Koreja]] ([[Južna Koreja]]), međusobno odijeljene crtom sjeverno od 38. paralele. U sjevernom dijelu poluotoka gorje Pepi Shan (2541 m) i Ch’angpai Shan (Paektusan, 2744 m), na istoku Taebaek, u južnom području Sobaek. Zapadni i jugoistpčni dio čine nizine. Klima u [[sjeverna Koreja|sjevernim krajevima]] je kontinentalna (oko 600 mm padalina godišnje), na jugu oceanska (oko 1500 mm padalina). Rijeke: Yalu, Chong-chon, Han. Akumulacijska jezera: Changjin, Pujén, Suiho i dr., iskorištavaju se za proizvodnju elektroenergije i natapanje. Planinska područja su pod četinjačama, u nižim dijelovima listopadno drveće. Na jugozapadu su šume [[bambus]]a. Zapadna obala je razvedenija od istočne. Stanovnici su [[Korejci]]. Južni krajevi su gusto, a sjeverni rjeđe naseljeni. Službeni jezik je [[korejski]]. Koreji pripadaju otoci Cheju i Ullung Do.
Redak 9:
== Povijest ==
 
[[korejaKoreja|Koreju]] su u prapovijesti naseljavala plemena mandžursko-mongolskoga i malajskoga podrijetla. U 1. stoljeću [[tri kraljevstva Koreje|formirana su kraljevstva]]: [[Goguryeo|Koguryŏ]] na sjeveru, [[Baekje|Paekche]] na jugozapadu te [[Kraljevstvo Sila|Silla]] na jugoistoku, koja ih je kao najjača u 7. stoljeću pokorila. 935. zemlja je potpala pod vlast Wang Kona, koji je osnovao kraljevstvo ''Koryo'' (otuda i naziv [[Koreja]]). Od 1231. do 1364. Koreja je pod mongolskom okupacijom. 1392. vojskovođa Yi Song-gye srušio je dinastiju Wang i proglasio se kraljem (dinastija Yi, do 1910.) i premjestio (1394.) prijestolnicu u Hanyang (današnji [[Seoul]]). Od 1592. do 1598. Koreja priznaje vlast [[Japan]]a.
 
Od 1627. do 1895. morala je priznavati suverenitet madžursko-kineskoga vladara. Nakon kinesko-japanskoga rata (1894.–1895) [[Koreja]] je neovisna, a nakon [[rusko-japanski rat|rusko-japanskoga rata]] postaje [[protektorat]]om (1905.) Japana, koji ju je 1910. anektirao. Deklaracijom na Kairskoj konferenciji 1943. zajamčena je neovisnost Koreje, a to je potvrđeno i na [[potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]] 1945. U ratu protiv Japana sovjetske trupe ušle su u kolovozu 1945. u Koreju sa sjevera, iz Mandžurije, a američke u rujnu 1945. s juga. Granica između obiju zona utvrđena je na 38. paraleli, koja je tijekom vremena postala granicom između [[Južna Koreja|Republike Koreje (Južne)]] i [[sjeverna Koreja|DNR Koreje (Sjeverne)]]. Godine 1950. izbio je [[Korejski rat]] između dviju [[Koreja]].
 
==Reljef==
[[Datoteka:N Korea sat image.jpg|mini|180px|Satelitska snimka KorejskeKorejskog poluotoka]]
Planine pokrivaju 70% Korejskog poluotoka, često prelazeći visinu od 1.500 metara. Obradivo zemljište je maleno i rijetko. Najveća su polja oko [[Pjongjang]]a, te nizina oko [[Han (rijeka)|rijeke Han]]. Poluotok ima više planina na sjeveru i istoku, s najvišim planinama (uključujući [[Paektu-san]] s 2.744 metara visine) na sjeveru.
 
Redak 39:
 
[[Kategorija:Poluotoci]]
 
[[Kategorija:Zemljopis Južne Koreje]]
[[Kategorija:Zemljopis Sjeverne Koreje]]