Razlika između inačica stranice »Pawnee Indijanci«

Dodano 2.236 bajtova ,  prije 15 godina
bez sažetka
No edit summary
'''Pawnee''' (Chahiksichahiks, Pani, Pana, Panana, Panamaha, Panimaha).- Pleme prerijskih Indijanaca porodice [[Caddoan]] sa srednjeg toka [[Platte]] Rivera i na [[Republican]]u, pritoci [[Kansas (rijeka)|Kansas]]a, u [[Nebraska|Nebraski]] i [[Kansas]]u. danas njih oko 3,000 živi u [[Oklahoma|Oklahomi]].
 
== Ime ==
*[[Chaui]] ili Grand Pawnee,
*[[Kitkehahki]] ili Republican Pawnee, koji se sastoje od bandi ''Kitkehahki'' i ''Little Kitkehahki''. Kod Kitkehahkija Murie navodi i nazive bandi ''Black Heads'' i ''Karikisu'', za koje Lesser i Weltfish (1932) smatraju da su ''Black Heads'' bili neko društvo (možda tajno), a ''Karikisu'' ženski ples, koji se izvodio prije sadnje [[kukuruz]]a (vidi [http://www.angelfire.com/md3/metis/cc4.html Sacred Ceremonies]).
*[[Pitahauerat]] ili Tapage Pawnee (Tappage), sa ograncima ''Pitahauerat'' i ''Kawarakis''.
*[[Skidi]] ili Skiri Pawnee (Loup Pawnees, Wolf Pawnee).
 
== Lokacija i populacija ==
Tradicionalni Pawnee-teritorij prostirao se u dolinama rijeka Loup i Platte i uz rijeku Republican, u sadašnjoj Nebraski. Ovo područje oni nastanjuju kroz njihovu cijelu poznatu povijest, sve do odlaska na rezervat u Oklahomu 1874-1875. Njihova populacija procijenjena je na između 9,000 i 10,000 u ranom 19 stoljeću. Kasnije im broj opada ,a 1859 iznosi oko 4,000; 2,000 (1876); 650 (1900); i u novije doba 2,000 (1970).
 
== Povijest ==
 
== Etnografija ==
 
''Običaji''
 
Pawnee-kultura je prerijska, ali se donekle razlikuje od tipičnih preriskih plemena kao kod [[Arapaho|Arapaha]] i [[Cheyenne|Šajena]]. Pawnee su sjedilačko pleme, agrikulturno, koji žive u velikim stalnim naseljima čije su nastambe polu-podzemne i zemljane. Pawnee uzgajaju [[kukuruz]], vješti su jahaći i uzgajivači [[konj]]a i lovci na [[bizon]]e, ali glavna preokupacija je ostao kukuruz. Pawnee su jedino pleme lovaca na bizone u preriji koje još sredinom 19. stoljeća običava žrtvovati djevojke, a u njihovom svetom plemenskom svežnju nalazi se najdragocjeniji fetiš, kameni klip kukuruza. Osvajanjem prerije i dolaskom konja na preriju, za lov i transport se koristi konj, a za vrijeme lova na bizone stanuju u kožnom šatoru-[[tepee]]. Ceremonije [[Hako]] (u [[pawnee jezik|pawnee]]ju ''Hakkopirus''), su bili serije socijalnih i religioznih rituala [[Chaui]]-Pawneeja, za koje etnografkinja [[Alice C. Fletcher]], kaže da su Pawnee-oblik ceremonije Calumeta, a Eva Lips navodi kako se održavaju čast ptica orlova, pataka, jastrebova i drugih. Hako je Pawneema ono što je [[Big House]] [[Lenni Lenape|Lenni Lenapima]], ili [[Hunka]] kod [[Sioux]]a.
-[[Atira]] ("''Vault-of-the-Sky''") je nebeski svod, ona je žena Tirawina, majka-kukuruz i sveta majka zemlja svim stvorenjima, i ona je i vođa hako-ceremonija. Njezin muž [[Tirawa]] je stvaralac i bog neba. On je Pawneeje naučio vještinama [[govor]]a, oblačenja, pravljenja [[vatra|vatre]], [[lov]]u, obrađivanju zemlje, bojanju tijela, pušenju [[duhan]]a i religioznim ritualima i žrtvovanju. [[Vjetar]], [[kiša]], [[grom]]ovi i [[munja|munje]], njegovi su glasnici.
 
''Društvena organizacija''
 
 
== Literatura ==