Johann Palisa: razlika između inačica

'''Johann Palisa''' [ˈjoːhan paːˈliza] ([[Opava]], [[Češka]], [[6. prosinca]] [[1848]]. -– [[Beč]], [[2. svibnja]] [[1925]].), [[Austrija|austrijski]] astronom.

Jedan od najpoznatijih otkrivača malih planeta u povijesti astronomije te najveći otkrivač [[asteroid]]a vizualnom metodom. U [[Beč]]u je studirao [[matematika|matematiku]] i [[astronomija|astronomiju]], ali prekida studij da bi se posvetio praktičnim opažanjima i [[1872.]] godine prihvaća službu predstojnika [[Mornarička zvjezdarnica u Puli|Mornaričke zvjezdarnice u Puli]]. [[refraktorski teleskop|Refraktorskim teleskopom]] [[1874]]. godine otkriva svoj prvi [[asteroid]] koji imenuje [[136 Austria|(136) Austrija]]. Tim otkrićem i Austro-Ugarska ulazi u krug država koje sudjeluju u otkrivanju asteroida te mu za to postignuće Car osobno dodjeljuje orden. Do [[1880.]] godine otkriva iz [[Pula|Pule]] sveukupno 28 malih planeta (asteroida) od kojih neki nose imena vezana s [[Istra|Istrom]] i [[Hrvatska|Hrvatskom]]: [[142 Polana|(142) Puljanka]], [[143 Adria|(143) Jadran]], [[183 Istria|(183) Istra]]. Ponudu da u [[Beč]]u radi s novopostavljenim, tada najvećim teleskopom na svijetu Palisa prihvaća i 1890. godine rad nastavlja na bečkoj zvjezdarnici. Ondje u rad uvodi i astrofotografiju te do kraja života otkriva još 94 novih asteroida. Sa sveukupno otkrivena 122 mala planeta postaje jedan od njihovih najvećih otkrivača, a uz nekoliko skandala koje je priredio krutoj znanstvenoj zajednici, ostaje poznat i kao anegdotska ličnost. Ostat će zapamćen i po prvom spominjanju [[svjetlosno onečišćenje|svjetlosnog onečišćenja]] koje umanjuje kvalitetu bečkog neba. Njemu je u čast asteroid otkriven s [[hajdelberška zvjezdarnica|hajdelberške zvjezdarnice]] dobio ime [[914 Palisana|(914) Palisana]], a na Mjesecu je jedan krater nazvan [[Palisa (krater)|Palisa]]. Komet koji je [[1879.]] godine otkrio iz [[Pula|Pule]], [[C/1879 Q1 Palisa|C/1879 Q1 (Palisa)]], nosi njegovo prezime.