Razlika između inačica stranice »Žumberačka gora«

Dodano 736 bajtova ,  prije 6 godina
m
dorada
m (izdvojeni)
m (dorada)
}}
[[Datoteka:slap_Zumberak.JPG|mini|Sopotski slap.]]
'''Žumberak''' ili '''Žumberačka gora''' ([[Slovenski jezik|slov.]] ''Gorjanci'', [[Njemački jezik|njem.]] ''Uskokengebirge'') je [[gorje]] koje se nalazi na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba, te dijelom u [[Slovenija|Sloveniji]]. Žumberak je i naziv za hrvatsku mikroregiju koja obuhvaća hrvatski dio gore, ali bez Samoborskog gorja. Najviši je vrh ''[[Sveta Gera|'''Sveta Gera''']]'' (Trdinov vrh) na 1178 metara [[Nadmorska visina|nadmorske visine]], koji je ujedno i najviši vrh kontinentalne Hrvatske. Žumberak još nazivaju i '''Alpska Hrvatska'''. Žumberačko gorje sastoji se od nekoliko gorskih lanaca: Žumberačka gora, Samoborsko gorje i [[Plešivica|Pleševica]] (poznata i kao Jaskanska Plješivica).
 
Bogatstvo biljnim i životinjskim svijetom te vodom zanimljive su značajke ove lijepe planine. , nekadaNekada su se koristila i rudna bogatstva s kojima je Žumberak poznat, osobito se vadio [[bakar (element)|bakar]] i u manjim količinama uz bakar i [[zlato]] te [[željezo]]. Žumberak je nastanjen autohtonim hrvatskim (slavenskim) stanovništvom kao i potomcima postrojba [[Uskoci|Uskokauskoka]], doseljenika s juga koji su u Žumberku od poziva cara [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda]] 1530. da štite [[Austrijsko Carstvo|Austriju]], [[Kranjska|Kranjsku]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]] od [[Osmansko Carstvo|Turaka]].
 
Danas je Žumberak prvenstveno turistički kraj koji privlači mnogobrojne planinare i izletnike. Veći dio gore zaštićen je kao [[Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje]].
 
== Zemljopis ==
Žumberačka gora smještena je između rijeke [[Krka (Slovenija)|Krke]], [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]], te gradova i naselja [[Samobor]]a, [[Jastrebarsko]]g, [[Brežice|Brežica]], [[Kostanjevica na Krki|Kostanjevice]], [[Novo Mesto|Novog Mesta]], [[Metlika|Metlike]], [[Ozalj|Ozlja]] i [[Krašić]]a.. Većim dijelom se nalazi u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]], a manjim u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]]. Područje ove gore najviša je stalno naseljena zona u Hrvatskoj.
 
Područje ove gore najviša je stalno naseljena zona u Hrvatskoj.
 
U dijelu koji je u Zagrebačkoj županiji područje je podijeljeno između grada [[Samobor]]a, grada [[Jastrebarsko]]g i grada [[Ozalj|Ozlja]] te općina: [[Žumberak (općina)|Žumberak]] i [[Krašić]].
 
Žumberačko gorje sastoji se od 3 gorska lanca: Žumberačke gore, Samoborskog gorja i Plešivice.
 
=== Žumberačka gora ===
Zauzima najveću površinu. Proteže se od Gabrovice, u blizini [[Bregana|Bregane]], na sjeveroistoku, pa prati državnu granicu Hrvatske i Slovenije do rijeke Kupe. Južna granica ide od Vivodinskog pobrđa, Pribića, Krašića, Slavetićkog vinogorja do ''Rijeke'', odatle ide prema sjeveru i prati rijeku Breganu dokdo sedržavne ponovno ne sretne s državnom granicomgranice.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270807.html 58 9.6.1999 Zakon o proglašenju Žumberka i Samoborskog gorja parkom prirode]</ref>
 
=== Samoborsko gorje ===
Proteže se od Plešivice na jugu do rijeke Bregane i državne granice na sjeveru sve do Bregane(naselje)naselja Bregana. Istočna granica ide od Bregane do Okića.
 
==== [[Plešivica]] ====
 
=== Gorjanci ===
Slovenski dio gore., Odod rijeke Save, pa prema zapadu gotovo do [[Kočevski Rog|Kočevskog Roga]]. Na sjeveru granica je rijeka [[Krka_(Slovenija)|Krka]].
 
=== Podjela hrvatskog dijela Žumberačke gore ===
[[Datoteka:Podjela_zumberacke_gore.jpg|500px|ništa|Približna podjela hrvatskog dijela Žumberačke gore.]]
=== Reljef ===
Većinom prevladavaju [[dolomit]]i iz [[trijas]]a te naslage iz [[Kreda|krede]], zbog čega je ovo kršno područje, tzv. Zelenizeleni krš ([[krš]] prekriven vegetacijom), dok su najstarije stijene nastale još u [[paleozoik]]u, točnije [[perm]]u prije 250 milijuna godina. Krški reljef pogoduje nastanku brojnih krških oblika (ponikve, špilje, jame...)<ref name="speleo-klub">[http://www.speleo-klub-samobor.hr/clanci/Geoadrija7_1.pdf Speleološke pojave u parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje]</ref>
 
U reljefu se posebno ističu duboko usječene doline (drage) rijeka i potoka: [[Kupčina|Kupčine]], Bregane, Gradne i Slapnice. Cijelo područje je ''premreženo'' potocima, ima ih više od 300, a izvora ima još i više.
 
Najviši vrhovi gore nalaze se na sjeveroistočnom [[Hrbat|hrbtuhrptu]] koji je ujedno i najizoliraniji dio gore. Kao posljedica krškog, dolomitnog reljefa, otkrivene su mnoge jame i špilje, od kojih su najveće:
* Grgosova špilja (u mjestu [[Otruševec|Otruševcu]] u Samoborskom gorju), duljine više od 2000 metara.
* Špilja Provala, duljine od 1862 metra
Flora je jedno od najvećih bogatstava ovog gorja. Žumberačka gora je dom za više od 1000 biljnih vrsti od kojih je 14 vrsta globalno ugroženo, a još 90 ih se nalazi na listi ugroženih biljaka Hrvatske.
 
Šume prekrivaju većinu površine ove gore. Mogu se naći šume brežuljkastog pojasa, šume gorskog pojasa, pa i šume pretplaninskog pojasa na glavnom hrbatu na predjelima višim od 950 metara, na slovenskoj strani, u blizini Svete Gere, nalazi se prašuma. Najviše je [[Bukva|bukove]] šume koja se nalazi u [[Šume gorskog pojasa Hrvatske|gorskom pojasu]].<ref>[http://croatica.botanic.hr/~ekolbilj/ekologijabilja/ekologijabilja.htm Skripta za ekologiju bilja - Alegro]</ref> Na većim površinama mogu se naći i [[hrast kitnjak]] i [[obični grab]] (na [[Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske|brežuljkastom pojasu]]), te [[hrast medunac]] i [[crni grab]] (na strmijim južnim padinama). U ovim šumama mogu pronaći ugrožene vrste [[hrvatska perunika]] (''Iris Croatica'') i [[blagajev likovac]] (''Daphne blagayana'').
 
Travnjaci i močvare su također dom mnogim bilnjimbiljnim vrstama među kojima se moraju izdvojiti [[Runolist|runolist]] (''Leontopodium alpinum''), uskolisna suhoperka (Eriophorum angustifolium) i čaškasta baluška (''Tofieldia calyculata''), prosasti šaš (''Carex panicea'') i mirisavi dvolist (''Platanthera bifolia'') te [[izduženi šaš]] (''Carex elongata'').
U ovim šumama mogu pronaći ugrožene vrste [[Hrvatska perunika]] (''Iris Croatica'') i [[Blagajev likovac]] (''Daphne blagayana'').
 
Travnjaci i močvare su također dom mnogim bilnjim vrstama među kojima se moraju izdvojiti [[Runolist|runolist]] (''Leontopodium alpinum''), uskolisna suhoperka (Eriophorum angustifolium) i čaškasta baluška (''Tofieldia calyculata''), prosasti šaš (''Carex panicea'') i mirisavi dvolist (''Platanthera bifolia'') te [[izduženi šaš]] (''Carex elongata'').
 
Žumberačka gora je također dom i mnogim [[lišajevi]]ma i [[Gljive|gljivama]] od kojih su neke kao globalno ugrožene kao npr. [[sivosmeđa puževica]] (''Hygrophorus camarophyllus''), ali i čitav niz drugih gljiva.
 
=== Fauna ===
Životinjske su vrste također brojne. Od grabežljivaca izdvajaju se [[Smeđismeđi medvjed]] i [[Vukvuk]]. <br />Od ptica tu su [[Jastreb|jastreb kokošar]], [[Brljci|vodenkos]], ali i [[lastavice]], [[Sovesove]], te sve ostale vrste karakteristične za brdska područja Hrvatske. U nižim dijelovima može se sresti i [[siva čaplja]], pa čak i [[Bijela roda|rode]] koje znaju zalutati do [[Mrzlo Polje Žumberačko|Mrzlog polja]], krškog polja u središnjem žumberku.<br /> Česti su i gmazovi, pa tu žive, od zmija, i [[Poskokposkok]], [[Ribaricaribarica]] (koja je ugrožena vrsta) i [[Riđovkariđovka]], a od guštera prisutni su [[Sljepićsljepić]], zelena (livadna gušterica), Običniobični zelembać (''Lacerta viridis''), zidna gušterica (''Podarcis muralis'') te živorodna gušterica (''Lacerta vivipara''). <br />Također mogu se pronaći mnoge vrste [[Vodozemci|vodozemaca]], osobito mnoge vrste žaba, zatim [[Pjegavipjegavi daždevnjak]] (koji se u Žumberku nekad zna nazivati i ''Godenjakgodenjak'') te posebna osobitost ovog kraja [[Crnicrni daždevnjak]], kojeg se može pronaći uz potoke u višim dijelovima gore.<br />U potocima žive [[Pastrva|pastrve]], kojima pogoduju čista voda i brzi tokovi bogati [[kisik|kisikom]]. Veliki gorski plavac (''Phengaris rebeli'' nekad znan kao ''Maculinea rebeli'') je najrjeđi kukac Žumberačke gore. Kritično je ugrožena vrsta, zanimljiva zbog simbioze s mravima roda ''Myrmica'', tj. mirmekofilije.
U potocima žive [[Pastrva|pastrve]], kojima pogoduju čista voda i brzi tokovi bogati [[kisik|kisikom]].<br />
Veliki gorski plavac (''Phengaris rebeli'' nekad znan kao ''Maculinea rebeli'') je najrjeđi kukac Žumberačke gore. Kritično je ugrožena vrsta, zanimljiva zbog simbioze s mravima roda ''Myrmica'', tj. mirmekofilije.
 
 
 
=== Spomenik prirode Grgosova Špilja ===
UNalazi se u Otruševcu, naselju u blizini Bregane. Jedna od najduljih špilja u kontinentalnoj Hrvatskoj, značajna po bogatsvubogatstvu kalcitnih ukrasa. Otkrivena je slučajno sedamdesetih godina 20. stoljeća.
 
=== [[Japetić|Specijalni šumski rezervat Japetić]] ===
 
=== [[Okić (Plešivica)|Značajni krajobraz Okić]] ===
[[Okić_(Plešivica)|Okić]] je ruševina starog grada iz srednjeg vijeka.. Smještena je se na brdu visine 100 metara ali se vrh nalazi na 495 m nadmorske visine, na krajnjem istoku Plešivice. Padine brijega su vrlo strme i obrasle su šumom zbog čega je ovaj krajobraz i botanički vrijedan.
 
=== Park-šuma Tepec i Stražnik ===
Park-šuma iznad Samobora., krajnji zapadni dio Samoborskog gorja na izlazu rijeke Gradne u savsku nizinu.
 
=== Posebni botanički rezervat kod Smerovišća ===
Zapadno od Samobora na brežuljku iznad korita Lipovečke Gradne. Dom je mnogim biljkama od kojih su neke [[relikt]]i.
 
=== Kulturni krajolik Žumberak – Samoborsko gorje – plešivičko prigorje ===
 
 
<!-- === Kulturni krajolik Žumberak – Samoborsko gorje – plešivičko prigorje === -->
== Galerija ==
 
* Sergej Forenbacher 1995: ''Žumberak, kalendar flore Žumberačke gore''. Školska knjiga, Zagreb, 653 str. ISBN 953-0-60533-1
* Ivanka Borovac 2001: Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb
 
{{Commonscat|Žumberak/Gorjanci}}
== Izvori ==
{{Izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Žumberak/Gorjanci}}
* [http://park-zumberak.hr/ Službene stranice Parka prirode Žumberak]
* [http://hrcak.srce.hr/search/?advanced=true&paging_reset=true&operator%5B1%5D=and&polje%5B1%5D=any&vrijednost%5B1%5D=%C5%BEumbera%C4%8Dka+gora&operator%5B2%5D=and&polje%5B2%5D=&vrijednost%5B2%5D=&operator%5B3%5D=and&polje%5B3%5D=&vrijednost%5B3%5D=&operator%5B4%5D=and&polje%5B4%5D=&vrijednost%5B4%5D=&podrucje=0&ftext=&godiste_od=0&godiste_do=0&id_jezik=1 Znanstveni članci na Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]
 
<small>'''Napomena:''' Ovaj tekst (ili jedan njegov dio) preuzet je sa [http://park-zumberak.hr/ službenih mrežnih stranica Parka prirode Žumberak]. Vidi [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Park_prirode_.C5.BDumberak-Samoborsko_gorje|dopusnicu]].</small>
 
[[Kategorija:Planine Hrvatske]]