Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 226 bajtova ,  prije 5 godina
m
Lektura
[[Datoteka:slap_Zumberak.JPG|mini|Sopotski slap.]]
 
'''Žumberak''' ili '''Žumberačka gora''' ([[slovenski jezik|slov.]] ''Gorjanci''), [[gorje]] na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od ZagrebateZagreba te dijelom u [[Slovenija|Sloveniji]]. Žumberak je i naziv za hrvatsku mikroregiju koja obuhvaća hrvatski dio gore, ali bez SamoborskogSamoborskoga gorja. Najviši je vrh [[Sveta Gera]] (slov. ''Trdinov vrh'') na 1178 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]], koji je ujedno i najviši vrh kontinentalne Hrvatske. Žumberak još nazivaju i Alpska Hrvatska. Žumberačko gorje tvore nekoliko gorskih lanaca: Žumberačka gora, Samoborsko gorje i [[Plešivica|Pleševica]] (poznata i kao Jaskanska Plješivica).
 
Bogatstvo biljnim i životinjskim svijetom te vodom zanimljive su značajke ovete planine. Nekada su se koristila i rudna bogatstva po kojima je Žumberak poznat; osobito su se vadili [[bakar (element)|bakar]] i, u manjim količinama uz bakar, [[zlato]] te [[željezo]]. Žumberak je nastanjen autohtonim hrvatskim stanovništvom kao i potomcima postrojba [[uskoci|uskoka]], doseljenika s juga koji žive u Žumberku žive još od poziva cara [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda]] 1530. da štite [[Austrijsko Carstvo|Austriju]], [[Kranjska|Kranjsku]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]] od [[Osmansko Carstvo|Turaka]].
 
Danas je Žumberak prvenstveno turistički kraj koji privlači mnogobrojne planinare i izletnike. Veći dio gore zaštićen je kao [[Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje]].
 
== Zemljopis ==
Žumberačka gora smještena je između rijeke [[Krka (Slovenija)|Krke]], [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]], te gradova i naselja [[Samobor]]a, [[Jastrebarsko]]g, [[Brežice|Brežica]], [[Kostanjevica na Krki|Kostanjevice]], [[Novo Mesto|Novog Mesta]], [[Metlika|Metlike]], [[Ozalj|Ozlja]] i [[Krašić]]a. Većim dijelom se nalazi u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]], a manjim u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]]. Područje ovete gore najviša je stalno naseljena zona u Hrvatskoj.
 
UDio dijelugore, koji jeteritorijalno upripada Zagrebačkoj županiji, područje je podijeljeno između grada [[Samobor]]a, grada [[Jastrebarsko]]g i grada [[Ozalj|Ozlja]] te općina: [[Žumberak (općina)|Žumberak]] i [[Krašić]].
 
Žumberačko gorje sastoji se od 3 gorska lanca: Žumberačke gore, Samoborskog gorja i Plešivice.
 
=== Žumberačka gora ===
Zauzima najveću površinu. Proteže se od Gabrovice na sjeveroistoku, u blizini [[Bregana|Bregane]], na sjeveroistoku, pa prati državnu granicu Hrvatske i Slovenije do rijeke Kupe. Južna granica ide od VivodinskogVivodinskoga pobrđa, Pribića, Krašića, SlavetićkogSlavetićkoga vinogorja do Rijeke, odatle ide prema sjeveru i prati rijeku Breganu do državne granice.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270807.html 58 9.6.1999 Zakon o proglašenju Žumberka i Samoborskog gorja parkom prirode]</ref>
 
=== Samoborsko gorje ===
Proteže se od Plešivice na jugu do rijeke Bregane i državne granice na sjeveru, sve do naselja Bregana. Istočna granica ide od Bregane do Okića.
 
==== [[Plešivica]] ====
 
=== Gorjanci ===
Slovenski dio gore, od rijeke Save, pa prema zapadu gotovo do [[Kočevski Rog|KočevskogKočevskoga Roga]]. NaSjeverna sjeveru granicamu je granica rijeka [[Krka_(Slovenija)|Krka]].
 
=== Podjela hrvatskog dijela Žumberačke gore ===
Većinom prevladavaju [[dolomit]]i iz [[trijas]]a te naslage iz [[Kreda|krede]], zbog čega je ovo kršno područje, tzv. zeleni krš ([[krš]] prekriven vegetacijom), dok su najstarije stijene nastale još u [[paleozoik]]u, točnije [[perm]]u prije 250 milijuna godina. Krški reljef pogoduje nastanku brojnih krških oblika (ponikve, špilje, jame...)<ref name="speleo-klub">[http://www.speleo-klub-samobor.hr/clanci/Geoadrija7_1.pdf Speleološke pojave u parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje]</ref>
 
U reljefu se posebno ističu duboko usječene doline (drage) rijeka i potoka: [[Kupčina|Kupčine]], Bregane, Gradne i Slapnice. Cijelo je područje je premreženo potocima, kojih ima ih više od 300, a izvora ima još i više.
 
Najviši vrhovi gore nalaze se na sjeveroistočnom [[Hrbat|hrptu]] koji je ujedno i najizoliraniji dio gore. Kao posljedica krškog, dolomitnog reljefa, otkrivene su mnoge jame i špilje, od kojih su najveće:
* Grgosova špilja (u mjestu [[Otruševec|Otruševcu]] u Samoborskom gorju), duljine više od 2000 metara.
* Špiljašpilja Provala, duljine od 1862 metra
* Špiljašpilja Bedara, duljine od 1593 metra i dubine od 133 metra.<ref name="speleo-klub"/>
 
Posebnost ove gore su visoravni, na kojima je koncentrirana naseljenost. Najbolji primjeri su [[Sošice|Sošičko polje]], kao i žumberačko [[Mrzlo Polje Žumberačko|Mrzlo Polje]], koje je pravi primjer polja u kršu.
 
OdNajvažniji vodenihvodeni tokovatokovi su najbitniji: rijeka [[Kupčina]], koja izvire u zapadnom dijelu gore, i na kojoj se nalazi poznati [[Sopotski slap]] visine od preko 40 metara., Tu su još izatim [[Bregana (rijeka)|Bregana]], [[Gradna (rijeka)|Gradna]] tei [[Slapnica (rijeka)|Slapnica]] ssa svojim slapovima, [[Vranjački slap|Vranjačkim slapom]] (sa [[Sedrena barijera|sedrenom barijerom]]) tei [[slap]]om [[Brisalo]]m.
 
== Flora i fauna ==
=== [[Flora (biljke)|Flora]] ===
Flora je jedno od najvećih bogatstava ovogŽumberačke gorja.gore: Žumberačka goraona je dom za više od 1000 biljnih vrstivrsta, od kojih je 14 vrsta globalno ugroženo, a još 90 ih se nalazi na listi ugroženih biljaka Hrvatske.
 
Šume prekrivaju većinu površine oveŽumberačke gore. Mogu se naći šume brežuljkastog pojasa, šume gorskog pojasa, pa i šume pretplaninskog pojasa na glavnom hrbatuhrptu nau predjelima višim od 950 metara,. naNa slovenskoj strani, u blizini [[Sveta Gera|Svete Gere]], nalazi se prašuma. Najviše je [[Bukva|bukove]] šume koja se nalazi u [[Šume gorskog pojasa Hrvatske|gorskom pojasu]].<ref>[http://croatica.botanic.hr/~ekolbilj/ekologijabilja/ekologijabilja.htm Skripta za ekologiju bilja - Alegro]</ref> Na većim površinama mogu se naći i [[hrast kitnjak]] i [[obični grab]] (nau [[Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske|brežuljkastom pojasu]]), te [[hrast medunac]] i [[crni grab]] (na strmijim južnim padinama). U ovimtim se šumama mogu pronaći ugrožene vrste [[hrvatska perunika]] (''Iris Croatica'') i [[blagajev likovac]] (''Daphne blagayana'').
 
Travnjaci i močvare su također dom mnogim biljnim vrstama, među kojima se morajutreba izdvojitispomenuti [[Runolist|runolist]] (''Leontopodium alpinum''), uskolisnauskolisnu suhoperkasuhoperku (Eriophorum angustifolium) i čaškastačaškastu baluškabalušku (''Tofieldia calyculata''), prosasti šaš (''Carex panicea'') i mirisavi dvolist (''Platanthera bifolia'') te [[izduženi šaš]] (''Carex elongata'').
 
Žumberačka gora je također dom i mnogim [[lišajevi]]ma i [[Gljive|gljivama]], od kojih su neke kaoi globalno ugrožene, kao npr.primjerice [[sivosmeđa puževica]] (''Hygrophorus camarophyllus''), ali i čitav niz drugih gljiva.
 
Šume ŽumberkaŽumberačke su šume poznate po [[vrganj]]ima i ostalim jestivim gljivama, ali i po otrovnim gljivama, među kojima je najpoznatija, ali i najotrovnija, [[zelena pupavka]].
 
 
</gallery><br />
 
=== [[Fauna (životinje)|Fauna]] ===
Životinjske su vrste također brojne. Od grabežljivacaMeđu izdvajajugrabežljivcima se osobito ističu [[smeđi medvjed]] i [[vuk]]. <br />Od ptica tu su [[Jastreb|jastreb kokošar]], [[Brljci|vodenkos]], ali i [[lastavice]], [[sove]], te sve ostale vrste karakteristične za brdska područja Hrvatske. U nižim se dijelovima može se sresti i [[siva čaplja]], pa čak i [[Bijela roda|rode]] koje znaju zalutati sve do [[Mrzlo Polje Žumberačko|Mrzlog polja]], krškog polja u središnjem žumberku.<br /> Česti su i [[gmazovi, pa tu žive,]]: od zmija, itu obitavaju [[poskok]], [[ribarica]] (koja je ugrožena vrsta) i [[riđovka]], a od guštera prisutni su [[sljepić]], zelena (livadna gušterica), obični zelembać (''Lacerta viridis''), zidna gušterica (''Podarcis muralis'') te živorodna gušterica (''Lacerta vivipara''). Također se mogu sesresti pronaćii mnoge vrste [[Vodozemci|vodozemaca]], osobito mnoge vrste žaba, zatim [[pjegavi daždevnjak]] (koji sekojega u Žumberku nekadkatkada zna nazivatinazivaju i ''godenjak'') te posebna osobitost ovogtoga kraja [[crni daždevnjak]], kojegkojega se može pronaći uz potoke u višim dijelovima gore. U potocima žive [[Pastrva|pastrve]], kojima pogoduju čista voda i brzi tokovi bogati [[kisik|kisikom]]. Veliki gorski plavac (''Phengaris rebeli'', nekadnekoć znan kao ''Maculinea rebeli'') je najrjeđi kukac Žumberačke gore. Kritično je ugrožena vrsta, zanimljiva zbog simbioze s mravima roda ''Myrmica'', tj. mirmekofilije.
 
 
</gallery>
 
== Zaštita prirode ==
== Zaštita prirode<ref>[http://www.dzzp.hr/zasticena-podrucja/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj-nacionalne-kategorije-1137.html Zaštićena područja - Zaštićena područja u Hrvatskoj - Zaštićena područja u Hrvatskoj - nacionalne kategorije - Državni zavod za zaštitu prirode]</ref> ==
Zbog svoje [[Flora (biljke)|flore]], [[Fauna (životinje)|faune]], ali i kulturnih lokaliteta, Žumberačka je gora zaštićeni [[park prirode]].<ref>[http://www.dzzp.hr/zasticena-podrucja/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj-nacionalne-kategorije-1137.html Državni zavod za zaštitu prirode: Zaštićena područja u Hrvatskoj - nacionalne kategorije]</ref><ref name=Culmen>[http://www.culmen.info/hrvatska/138-zumberacka-gora Culmen.info: Hrvatska – Žumberačka gora], pristupljeno 22. lipnja 2014.</ref>
Žumberačka gora je je područje koje je zbog svoje [[flore]], [[Fauna (životinje)|faune]], ali i kulturnih lokaliteta pod zaštitom na većini svoje površine.
 
=== Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje ===
Žumberačka gora zajedno sa Samoborskim gorjem od [[1999.]] čine [[Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje]], koji obuhvaća oko 350 km2.<ref name=Culmen/>
 
Na većem dijelu Žumberačke gore nalazi se [[Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje]].
 
=== Značajni krajobraz Slapnica ===
 
=== Spomenik prirode Grgosova Špilja ===
Nalazi se u Otruševcu, naselju u blizini Bregane. Jedna je od najduljih špilja u kontinentalnoj Hrvatskoj, značajna po bogatstvu kalcitnih ukrasa. Otkrivena je slučajno sedamdesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]].
 
=== [[Japetić|Specijalni šumski rezervat Japetić]] ===
 
=== [[Okić (Plešivica)|Značajni krajobraz Okić]] ===
[[Okić_(Plešivica)|Okić]] je ruševina starogstaroga grada[[Srednji izvijek|srednjovjekovnoga]] srednjeg vijekagrada. Smještena jeNalazi se na brdu visine 100 metara aličiji se vrh nalazi na 495 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]], na krajnjem istoku Plešivice. Padine tog brijega su vrlo strme i obrasle su šumom, zbog čega je ovaj krajobraz iosobito botaničkizanimljiv vrijedan[[Botanika|botaničarima]].
 
=== Park-šuma Tepec i Stražnik ===
Park-šuma iznad Samobora, krajnji zapadni dio SamoborskogSamoborskoga gorja na izlazu rijeke Gradne u savsku nizinu.
 
=== Posebni botanički rezervat kod Smerovišća ===
Zapadno od Samobora na brežuljku iznad korita Lipovečke Gradne. Dom je mnogim biljkama[[biljka]]ma, od kojih su neke [[relikt]]i.
 
<!-- === Kulturni krajolik Žumberak – Samoborsko gorje – plešivičko prigorje === -->