Kominterna: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: zamjena Flag_of_the_Ukrainian_SSR_(1923-1927).svg s Flag_of_the_Ukrainian_SSR_(1919-1929).svg |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 6:
Nasuprot '''revizionista''', koji su većinom zadržali naziv [[socijaldemokracija|socijaldemokrati]] koji su mnoge radničke stranke usvojile prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], pripadnici revolucionarne struje su, po uzoru na rusku partiju, usvojili za sebe ime [[komunizam|komunisti]], pa odatle i '''Komunistička internacionala'''.
==Povijest==
Stranke u raznim zemljama, koje su pristupile Kominterni, proglašene su sekcijama te nadnacionalne organizacije. To je bio slučaj i sa [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističkom partijom Jugoslavije]], osnovanom [[1919]]. Većinom je djelovanje tih partija u njihovim zemljama bilo zabranjeno (u [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]] to se dogodilo donošenjem Zakona o zaštiti države [[1921]]. dok je prije toga [[Obznana|Obznanom]] zabranjena komunistička propaganda), pa su nastavile djelovati u ilegali. To je naravno pridonijelo tome da uglavnom posve izgube samostalnost, te je, osobito 1930-ih godina, politika Kominterne bila potpuno podređena državnim interesima [[SSSR]]-a. ▼
Osnivački kongres Komunističke internacionale održan je u [[Moskva|Moskvi]] od [[2. ožujka|2.]] do [[6. ožujka]] [[1919.]] godine. Sama je Kominterna nastala kao odgovor na jačanje reformističke struje unutar [[Druga internacionala|Druge internacionale]], čiji je najjači predstavnik, [[SPD]], čak sudjelovao u gušenju radničkog [[Spartakistički ustanak|Spartakističkog ustanka]] u [[Berlin]]u. Većina stranaka prisutnih na osnivačkom kongresu bila je sastavljena od pripadnika tzv. [[Zimmervaldska ljevica|Zimmervaldske ljevice]], odnosno onih revolucionarnih aktivista Druge internacionale koji su se [[1915.]] okupili u [[Švicarska|švicarskom]] gradiću [[Zimmerwald]]u kako bi usuglasili svoje anti-militarističke i internacionalističke stavove u okolnostima [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].<ref>http://en.internationalism.org/wr/290_zimmerwald.html</ref>
Tri godine nakon osnivanja Kominterne, [[1922.]], [[Komunistička radnička partija Njemačke]] (KAPD), sastavljena od nekadašnjih članova [[Komunističke partije Njemačke]], osnovala je, zajedno s još nekim [[lijevi komunizam|lijevo-komunističkim]] partijama, tzv. [[Komunistička radnička internacionala|Komunističku radničku internacionalu]]. Nova je internacionala bila u ideološkom sukobu s Kominternom zbog svojeg odbacivanja boljševizma kao metode revolucionarne borbe.<ref>http://www.marxists.org/archive/gorter/1923/world-revolution.htm</ref>
U skladu s tim interesima, [[Staljin]] je u vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ([[1943.]]) raspustio Kominternu, da ne kvari odnose sa zapadnim saveznicima. Kao neslužbeni nasljednik Kominterne za vrijeme rata, postojala je ''Internacionalna sekcija centralnog komiteta'', pod vodstvom [[Bugarska|bugarskog]] komunista [[Georgi Dimitrov|Georgija Dimitrova]].<ref>Antony Beevor, ''Stalingrad''; Penguin Books, 1999; str. 419</ref>▼
U godinama nakon [[Vladimir Lenjin|Lenjinove]] smrti [[1924.]] godine u Kominterni dolazi do sukoba dviju frakcija - [[trockizam|trockističke]] i [[staljinizam|staljinističke]]. Trockistička se frakcija zalagala za daljnje pokušaje širenja revolucije, dok su staljinisti smatrali važnijom obranu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] po svaku cijenu. Staljinovom pobjedom u sukobima unutar [[KPSS|SKP(b)]], trockisti su mahom bili izbačeni i iz Kominterne. Oni su, na prijedlog [[Lav Trocki|Lava Trockog]], [[1938.]] godine osnovali [[Četvrta internacionala|Četvrtu internacionalu]].
Nakon staljinističkog preuzimanja vlasti, Kominterna počinje gubiti svoju samostalnost i sve se više pretvara u produženu ruku sovjetske vanjske politike. Na devetom plenumu Izvršnog komiteta Kominterne ([[1928.]]) objavljen je novi politički smjer internacionale. Partijama članicama je naređeno pridržavanje beskompromisne "ultra-lijeve" linije, uz proglašavanje drugih lijevih i socijaldemokratskih stranaka "''[[socijal-fašizam|socijal-fašističkima]]''" zbog njihove ekonomske politike i sprječavanja revolucionarnih procesa. Na 7. kongresu Kominterne ([[1935.]]) ta je taktika napuštena i prihvaćena je više oportunistička politika "''[[narodni front|narodnog fronta]]''", odnosno aktivne suradnje s drugim ljevičarskim i liberalnim strankama u svrhu jačanja [[antifašizam|antifašističke]] borbe.<ref>http://www.marxists.org/reference/archive/dimitrov/works/1935/unity.htm</ref>
▲
Jačanjem hladnog rata, godine [[1947.]] osnovan je [[Informbiro]] u koji su ušle komunističke partije svih zemalja [[Istočni blok|Istočnog bloka]] te [[Komunistička partija Francuske]] i [[Talijanska komunistička partija]].
===Kominterna u Jugoslaviji===
▲Stranke u raznim zemljama, koje su pristupile Kominterni, proglašene su sekcijama te nadnacionalne organizacije. To je bio slučaj i sa [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističkom partijom Jugoslavije]], osnovanom [[1919]]. Većinom je djelovanje tih partija u njihovim zemljama bilo zabranjeno (u [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]] to se dogodilo donošenjem Zakona o zaštiti države [[1921]]. dok je prije toga [[Obznana|Obznanom]] zabranjena komunistička propaganda), pa su nastavile djelovati u ilegali.
==Osnivačke partije==
Komunističke i radničke partije pozvane na Osnivački kongres Kominterne, održan u [[Moskva|Moskvi]] od 2. do 6. [[
* [[Datoteka:Flag of Russian SFSR (1918-1937).svg|25x27px]] - [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Ruska komunistička partija (boljševika)]]
Line 45 ⟶ 55:
* [[File:Flag of Japan.svg|25x27px]] - socijalističke grupe iz [[Tokio|Tokija]] i [[Yokohama|Yokohame]]; predstavlja ih [[Sen Katayama]]
* [[Komunistička omladinska internacionala]] - predstavljao ju [[Willi Münzenberg]]<ref>http://www.marxists.org/history/international/comintern/1st-congress/invitation.htm</ref>
==Kongresi==
{| class="wikitable"
|-
! Kongres
! Godina
! Datum
! Lokacija
|-
! Osnivački kongres
|style="text-align:center;"| 1919.
|style="text-align:center;"| 2.-6. ožujka
|style="text-align:center;"| Moskva
|-
! Drugi kongres Kominterne
|style="text-align:center;"| 1920.
|style="text-align:center;"| 19. srpnja - 7. kolovoza
|style="text-align:center;"| Petrograd/Moskva
|-
! Treći kongres Kominterne
|style="text-align:center;"| 1921.
|style="text-align:center;"| 22. lipnja - 12. srpnja
|style="text-align:center;"| Moskva
|-
! Četvrti kongres Kominterne
|style="text-align:center;"| 1922.
|style="text-align:center;"| 5. studeni - 5. prosinca
|style="text-align:center;"| Petrograd/Moskva
|-
! Peti kongres Kominterne
|style="text-align:center;"| 1924.
|style="text-align:center;"| 17. lipnja - 8. srpnja
|style="text-align:center;"| Moskva
|-
! Šesti kongres Kominterne
|style="text-align:center;"| 1928.
|style="text-align:center;"| 17. srpnja - 1. rujna
|style="text-align:center;"| Moskva
|-
! Sedmi kongres Kominterne
|style="text-align:center;"| 1935.
|style="text-align:center;"| 25. srpnja - 21. kolovoza
|style="text-align:center;"| Moskva
|-
|}
== Poveznice ==
Line 50 ⟶ 105:
* [[Druga internacionala]]
* [[Međunarodna radnička zajednica socijalističkih stranaka]] ("Druga i pol internacionala", Bečka internacionala)
* [[Komunistička radnička internacionala]]
* [[Četvrta internacionala]]
* [[Ujedinjeno tajništvo Četvrte internacionale]]
* [[Peta internacionala]]
* [[Socijalistička internacionala]]
== Vidi još ==
| |||