Zviježđe: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m pravopis; Međunarodna astronomska unija
Redak 13:
Zbog kretanja Zemlje, nagnutosti Zemljine osi i ovisno o [[zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]] na kojoj se nalazimo, u određeno doba godine biti će vidljiv različit dio neba i različita zviježđa. Tijekom noći zvijezde prividno izlaze na istočnom nebu i zalaze za [[obzor (astronomija)|obzor]] na zapadnom nebu, što je poljedica Zemljine rotacije. Prividno se sve zvijezde kreću po kružnicama oko spojnice sjevernog i južnog nebeskog [[pol]]a i iz naše perspektive čine kuglu koju nazivamo [[nebeska sfera]].
 
Ukoliko se nalazimo na [[sjeverni pol|sjevernom]] ili [[južni pol|južnom]] Zemljinom polu uvijek vidimo iste zvijezde koje se paralelno s horizontom okreću oko točke točno iznad nas. Niti jedna zvijezda ne izlazi niti zalazi. Pomjerajući se s polova ka manjim zemljopisnim širinama, izgled neba se mijenja. Što se krećemo bliže ekvatoru, sve više zvijezda počinje izlaziti i zalaziti, a sve manje ih je vidljivo tijekom cijele noći. Zvijezde i drugi objekti koji su za određenog promatrača uvijek iznad horizonta nazivaju se '''cirkumpolarnim'''. Za promatrača na sjevernom polu cijelo sjeverno nebo je [[cirkumpolarnoCirkumpolarna nebozviježđa|cirkumpolarno]], dok je cijelo južno nebo [[anticirkumpolarnoAnticirkumpolarna nebozviježđa|anticirkumpolarno]] (nikada ne izlazi iznad [[obzor (astronomija)|obzora]]). Zvijezda [[Sjevernjača]] (lat. ''Polaris'') nalazi se gotovo točno u smjeru sjevernog nebeskog pola, udaljena od njega nešto manje od 3/4 lučnog stupnja, zbog čega se već dugo vremena koristi pri orijentaciji u prostoru, uvijek pokazujući smjer sjevera.
 
Promatrač na [[ekvator|ekvatoru]] jedini je u stanju vidjeti cijelo nebo, za njega niti jedan dio neba nije cirkumpolaran ni anticirkumpolaran. Sjevernjača se vidi točno na obzoru (u pravcu sjevera), a nebeski ekvator prolazi kroz [[zenit]], odakle se spušta na istočnu i zapadnu točku obzora.