Akvilejski patrijarhat: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 7:
Rimska predšasnica grada Akvileje bila je [[Colonia Latina]] koju su Rimljani osnovali kao latinsku koloniju. [[Langobardi]] su [[568.]] osvojili i opljačkali ovaj kraj, a biskup s dijelom stanovnika preselio se u [[Grado]]. U ranom srednjem bijeku akvilejski biskup bio je jedan od najvažnijih ljudi Katoličke crkve. Razorena Akvileja poslije dolazi pod [[Franačka|Franke]]. Pod njihovim utjecajem život se postupno obnavlja u 8. i 9. stoljeću. Novi akvilejski biskup dobio je naslov [[patrijarh]], a crkvena jurisdikcija protegla se na cijelu sjevernu Italiju. [[Gradeška nadbiskupija|Nadbiskup]] iz Grada, gdje se bio sklonio akvilejski biskup, dobio je crkvenu vlast nad obalom i otocima (lagunama). Patrijarh Popon (1019.–42.) obnovio je [[bazilika|baziliku]]. Njegova se crkvena i svjetovna (feudalna) vlast protegla i na hrvatske i slovenske krajeve. Jurisdikcija mu je bila od Ljubljane do Bergama ([[Cadore]], [[Koruška]], [[Štajerska]], [[Kranjska]] i [[Valle del Biois|dolina Bioisa]], a od hrvatskih krajeva obuhvatila je [[Istra|Istru]] i sjevernu Hrvatsku, pa primjerice popis župa Akvilejske patrijaršije iz 1296. godine spominje [[Žumberak]] (pod imenom ''Sicherberch''). Smatra se da je Akvileja odnosno Akvilejska patrijaršija bila jednim od središta odakle su dolazili misionari koji su [[pokrštavanje Hrvata|pokrštavali]] hrvatske krajeve.
Akvilejski je patrijarh do 11. dostatno ojačao da je osigurao privremenu vlast nad Furlanijom i Akvilejom, pa je car [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] akvilejskom patrijarhu dao te krajeve u [[feudalizam|feudalni posjed]]. To je dobio za pokazanu odanost. [[3. travnja]] [[1077.]], [[Sieghard Beilsteinski|Sieghardu Beilsteinskom]] (akvilejski patrijarh 1068. - 1077.) car [[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik IV.]], koji je u međuvremenu uspio restabilizirati svoju vlast, dao je feudalnu investituru odnosno naslov vojvode Furlanije, markiza Istre i
U prvoj polovici 11. stoljeća patrijarh je predvodio obnovu Akvileje koja od tad nosio ime Aglei, Aglaj, hrvatski Oglej, slovenski Oglaj. Okolno se plemstvo nije mirilo s patrijarhovom vlašću pa je to bilo stalnim razlogom teritorijalnih razmirica. Duge su bile borbe s Mlečanima (1206.) zatim s Trevisom koji je štitio pobunjene furlanske plemiće, zbog čega je pala moć akvilejske države, a tome je pridonijela i [[malarija]] koja je decimirala priobalna močvarna područja.
[[Datoteka:Italia 1000 v2.svg|minijatura|Apeninski poluotok i okružje 1000. godine.]]
Redak 32:
* [[novigradska biskupija]].
Patrijaršija je iz mletačko-ugarskih ratova (1411. - 1413.) izašla znatno oslabljena. Već 1420. mletačke snage napale su patrijaršiju. Patrijarh Ljudevit Teck je neuspješno pokušao vratiti te teritorije. Posjedi bivše crkvene kneževine prešli su pod vlast Mletačke Republike koja ih je inkorporirala u svoje [[Mletačko kopneno zaleđe|Kopneno zaleđe]] (Terraferma) kao autonomni entitet ''Patria del Friuli''. 1445. papa Eugen IV. priznao je patrijarsima jedino gospodstvo nad Akvilejom koja se dotad smanjila na jadno selo. Tako je bilo sve do 1509. kad su Habsburzi osvojili ove krajeve, čime ih je činilo ustupiti činjenicu privremene moći svojih patrijarha koji su ostali gospodarima Pordenonea, Codroipa, San Danielea i San Vita.
Zbog teških kontroverzija između Mletaka i Austrije zbog imenovanja metropolita, intervenirao je papa. 6. srpnja 1751. papa Benedikt XIV. utrnuo je akvilejsku patrijaršiju bulom [[Iniuncta nobis]]. Umjesto nje podignute su udinska nadbiskupija dana posljednjem patrijarhu [[Danijel Dolfin|Danijelu Dolfinu]] i gorička nadbiskupija načinom kojim se riješio problem jedinstva dijeceza koje su bile podijeljene izmešu austrijske i mletačke jurisdikcije. Ovo je značilo "declassamento" Udina, koje prije nisu bile sjedište patrijaršije, nego samo mjesto boravka patrijarha, a sad su postale pravo nadbiskupijsko sjedište, te podizanje Gorice koje je do tog trena bila samo [[arhiđakonat]] unutar velike akvilejske dijeceze. 19. siječnja 1752. dio patrijarhata dan je onom ljubljanskom.
== Vidi ==
*[[Marka Verone i Akvileje]]
*[[Vojvodina Furlanija]]
*[[Parlament Patrie Furlanije]]
== Literatura ==
Line 47 ⟶ 48:
* Bertolini G.L., Rinaldi U.: Carta politico amministrativa della Patria del Friuli al cadere della Repubblica Veneta, Società Storica Friulana, Udine, 1913., str. 15, 20, 37, 92
*Corbanese G.G.: Il Friuli, Trieste e L'Istria nel periodo veneziano, Edizioni Del Bianco, Trieste, 1987., str. 18, 51
*Menis G.C.: Storia del Friuli. Dalle origini alla caduta dello Stato patriarcale (1420) con cenni fino al XX secolo , Società Filologica Friulana, Udine, 2002, str. 88
[[Kategorija:Bivše države]]
[[Kategorija:Povijest Italije]]
[[Kategorija:Povijest Slovenije]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest]]
| |||