Mletačka Republika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 156:
Mletačka Republika razvila se kao tipična [[Srednji vijek|ranosrednjovjekovna]] tvorevina, iz jednoga grada, kao [[Patricij|patricijska]] republika. Osnova buduće republike bio je grad [[Venecija]] koji je nastao kao naselje izbjeglica, prvenstveno iz gradova [[Akvileja|Akvileje]], [[Padova|Padove]], Altiniuma i Concordije pred stalnim provalama i pljačkama [[Langobardi|Longobarda]], [[Huni|Huna]] i ostalih [[Stepa|stepskih]] naroda u sjevernu [[Italija|Italiju]] nakon propasti [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]]. Ovi prognanici naseljavali su se zbog sigurnosti na otoke [[Venecijanska laguna|Venecijanske lagune]] (više od 118 otoka i otočića). Isprva na najveći ''Rivoalto'' (današnji otok Venecija, četvrt ''Rialto''), a kasnije i na ostale. Iseljavanje stanovnika [[Akvileja|Akvileja]] i ostalih okolnih [[Zapadno Rimsko Carstvo|rimskih]] gradova na otoke u [[Venecijanska laguna|Venecijanskoj laguni]] otpočelo je već u [[5. stoljeće|5. st.]], a nastavilo se i u slijedećem stoljećima.
U prvim desetljećima [[8. stoljeće|8. st.]] građani Lagune izabrali su svog prvog [[dužd|dužda]], [[Orso Ipato|Ursusa]], koji je bio podložan [[Bizant|Bizantu]] i dobio njegove vladarske naslove [[Hypatos|hypatus]] i [[dux]]. Postoji, međutim, i jedna starija kronika (jako nepouzdana, kronika [[Ivan Đakon|Ivana
[[Venecija]] se razvila u [[9. stoljeće|9. st.]] i [[10. stoljeće|10. st.]] zahvaljujući trgovini s [[Levant|Levantom]], prije svega s tadašnjim glavnim gradom [[Bizant|Istočnog Rimskog Carstva]] [[Istambul|Konstatinopolom]]. Trgovina luksuznom egzotičnom robom (začini, mirisi, bjelokost) donosila je Mletačkoj Republici velike prihode jer je s vremenom Republika stekla nešto poput [[Monopol|monopola]] na taj oblik trgovine po cijelom [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. U to vrijeme grad je dobio i sveca zaštitnika u liku evanđelista [[Sveti Marko|svetog Marka]] čije su [[Relikvija|relikvije]] venecijanski trgovci uspjeli nabaviti u [[Aleksandrija|Aleksandriji]].
Redak 171:
==Vlast u Mletačkoj Republici==
[[Datoteka:Lion of Saint Mark.svg|200px|desno]]
Na samom početku Mletačke Republike gradski [[dužd]] je vladao potpuno [[Autokracija|autokratski]], no kasnije je njegova vlast ograničena institutom ''promissione'', vlastitim obećanjem koje je dao prilikom izbora. Rezultat toga bio je da je [[dužd]] dijelio vlast s ''Velikim vijećem'', sastavljenim od 480 članova uzetih iz venecijanskih patricijskih obitelji, na taj način "Dužd nije mogao učiniti ništa bez Velikog vijeća ali isto tako ni Veliko vijeće nije moglo ništa učiniti bez njega". Mletačka Republika dijelila se na [[Mletačko kopneno zaleđe|Kopneno zaleđe]] (Domini di Terraferma), [[Mletački prekomorski posjedi|Stato da Mar]] i [[Duždevina|Dogado]].<ref>[http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/file.php?folder=dipl_stud&file=mletacka Mletačka Republika: imperijalna baština]</ref>
U [[12. stoljeće|XII. st.]] na intervenciju aristokratskih obitelji iz Rialta dodatno su smanjene duždeve ovlasti uspostavljanjem ''Malog vijeća'' ([[1175]].), koje se sastojalo od šest duždevih savjetnika i ''Quarantie'' ([[1179]].) kao vrhovnog suda. Te su institucije [[1223]]. godine pretvorene u ''Signoriu'' (Gospoština) koja se sastojala od dužda, Malog vijeća i tri čelnika Quarantie. Signoria je postala središnje tijelo vlasti i predstavljala kontinuitet Republike, baš kao što kaže slavna izreka: "Se è morto il Doge, niente Signoria" ( "Ako je dužd mrtav, nije Signoria").
Redak 190:
[[Datoteka:Mletacki lav 1207.JPG|mini|lijevo|Kamena ploča s prikazom mletačkog lava na [[Trsat]]u u [[Rijeka|Rijeci]]]]
Kako su Mlečani bili vrsni pomorci, dobar je dio [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Istra|Istre]], [[Kvarner]]a i [[Kvarnerić]]a kraće ili duže vrijeme bio pod kontrolom Mletačke Republike.
[[Datoteka:Repubblica Venezia espansione in Terraferma.png|minijatura|250px|Najveće širenje mletačkih posjeda u Zaleđu, od početka 1500-ih. Uz svaki teritorij stoji godina pripajanja.]]
== Izvori ==
Line 196 ⟶ 198:
== Poveznice ==
* [[Popis mletačkih duždeva]]
== Bibliografija ==
* Berengo, Marino: ''Il governo veneziano a Ravenna'', [http://venus.unive.it/riccdst/sdv/storici/berengo/pdf/berengo_ravenna.pdf].
* Da Mosto, Andrea: ''L'Archivio di Stato di Venezia'', Biblioteca d'Arte editrice, Roma, 1937.
* Mutinelli, Fabio: ''Lessico Veneto'', tipografia Giambattista Andreola, Venezia, 1852.
== Vanjske poveznice ==
| |||