Razlika između inačica stranice »Andrija Štampar«

m
bez sažetka
m
Od [[1919]]. bio načelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja (Odjeljenje za rasnu, javnu i socijalnu higijenu) u [[Beograd]]u; postavio je temelje javnozdravstvenoj službi u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]] i osnovao niz socijalno-medicinskih ustanova. Izgrađujući naprednu medicinu došao je u sukob s komercijaliziranom medicinom, a zbog svoje socijalnodemokratske ideologije postao je nepoćudan vladajućim krugovima. Nakon prisilnog umirovljenja [[1931]]. bio je stručnjak Zdravstvene organizacije [[Liga naroda|Lige naroda]] u [[Kina|Kini]]. Zaslužan je za reformu nastave na zagrebačkom ''Medicinskom fakultetu'', osnivanje ''Više škole za medicinske sestre i [[Medicinski fakultet u Rijeci|Medicinskog fakulteta u Rijeci]]''. Izradio je ustav [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] te je [[1948]]. predsjedao Prvoj svjetskog zdravstvenoj skupštini u [[Ženeva|Ženevi]]. Bio je prvi potpredsjednik Ekonomskog i socijalnog vijeća OUN-a.
 
Za života je obavljao mnoge dužnosti i aktivno zagovarao socijalnu medicinu te posvećivanje medicinskim potrebama malih ljudi. Ideja vodilja uvijek mu je bila da zdravstveni radnici ponajprije moraju djelovati na zdravstveno rizične skupine. Zalagao se za široko zdravstveno prosvjećivanje ljudi smatrajući kako se na taj način uspješno mogu suzbiti pojave mnogih bolesti. Njegova definicija zdravlja - da je zdravlje stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvoodsutnost bolesti i danas jese uvažavanapoštuje.<ref name="Štampar"/>
 
Od 1947. godine do smrti bio je predsjednik [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]].<ref name="LZKM">http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=38906 (pristupljeno 10. srpnja 2013.)</ref>