Dan Hrvatskoga sabora: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
 
'''Dan Hrvatskoga sabora''' obilježava se kao [[Blagdani i spomendani u Hrvatskoj|dan spomena]] na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora [[30. svibnja]] [[1990.]] godine i na povijesnu ulogu [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]] u očuvanju [[Hrvatska|hrvatske]] državnosti tijekom mnogih stoljeća.
[[Datoteka:St. Marks Sq Zagreb pano.jpg|mini|600px|<center>[[Banski dvori]], [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|crkva svetoga Marka]] i zgrada [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]] na [[Trg svetog Marka (Zagreb)|Trgu svetoga Marka]] u [[Zagreb]]u</center>]]
 
== Pozadina ==
 
Line 19 ⟶ 20:
U svečarskom tonu održano je i prvo zasjedanje demokratski izabranog Sabora.<ref name="HRT" /> Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora [[SRH|Socijalističke Republike Hrvatske]], kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora [[Žarko Domljan|Žarka Domljana]], za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i [[Vladimir Šeks|Vladimira Šeksa]]. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je [[Stjepan Mesić]].<ref name="Sabor">[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1797&sec=461 30. svibnja - Dan Hrvatskoga sabora]</ref>
 
Proglašenje rezultata glasovanja za predsjednika Predsjedništva, izbor Franje Tuđmana, popraćen je aklamacijom sabornika. [[Franjo Tuđman]] u [[:s:Govor Franje Tuđmana u Saboru 30. svibnja 1990.|nadahnutom je govoru]] podsjetio na važne datume hrvatske povijesti i borbe hrvatskog naroda za očuvanje svoje državnosti, naglasivši da je upravo sada učinjen presudno važan, prvi korak na povratku hrvatskog naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji. Kao glavni cilj u najbliže vrijeme naveo je donošenje novog [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava Republike Hrvatske]] s uspostavom demokratskih sloboda građana i državnim suverenitetom kao temeljnim odrednicama.<ref name="HRT" />
Prvi predsjednik novog Sabora dr. [[Žarko Domljan]] predao je zatim dr. Franji Tuđmanu [[Predsjednik_Republike_Hrvatske#Simboli_predsjednika_Republike|predsjedničku lentu]] u bojama [[hrvatska zastava|hrvatske trobojnice]], a onda je obnovljen drevni hrvatski običaj da se u kolijevku, pod jastuk, polože kruh, zlatnik i pero, kao simbolične oznake života, blagostanja i kulturnog napretka.<ref name="HRT" />
 
[[:s:Govor Franje Tuđmana u Saboru 30. svibnja 1990.|Govor Franje Tuđmana]] bio je državnički i državotvorni govor. Istodobno, bio je to govor slobode, nadahnut idejama i diskursom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] i [[Američki rat za neovisnost|Američkog rata za neovisnost]]. Konačno, bio je to govor odlučna, snošljiva, ali i zabrinuta (zbog prijeteće agresije s Istoka) državnika koji je svjestan mandata koji je dobio od hrvatskoga naroda: da stvori hrvatsku državu, ali ne bilo kakvu, već demokratsku, pravnu, prosperitetnu, socijalno osjetljivu, europsku državu. Tuđman i njegov osobni savjetnik [[Slaven Letica]] na tom su govoru zajednički radili punih sedam dana.<ref name=Slaven">Slaven Letica, [http://www.matica.hr/vijenac/398/Tko%20je%20Hrvatskoj%20ukrao%20ro%C4%91endan%20ili%20velika%20osveta%20podrumskih%20junaka/ Blagdanska revolucija, Tko je Hrvatskoj ukrao rođendan ili velika osveta podrumskih junaka]. Vijenac br. 398., 4. lipnja 2009.</ref>
Line 25 ⟶ 27:
=== Proslava na Trgu ===
 
Poslije zasjedanja Sabora na središnjem zagrebačkom trgu, tada još [[Trg bana Jelačića|Trgu Republike]], održana je veličanstvena narodna proslava na kojoj su građani burno pozdravili upravo izabrano državno Vrhovništvo. Na simboličkoj razini 30. svibnja 1990. inauguriran je kao "rođenje nove Hrvatske" tijekom svečanosti na današnjem [[Trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića]], kada je netom izabran predsjednik [[Franjo Tuđman]] položio kruh, pero i zlatni dukat, kao simbole žiovta, blagostanja, znanja, kulturnog napretka i bogatstva,<ref name="HRT" /> u zipku koju su blagoslovili kardinal [[Franjo Kuharić]] i glavni imam [[Ševko ef. Omerbašić|Ševko Omerbašić]].<ref name="Marijan" /> Tog je dana doista, bitno i simbolično, ponovno rođena hrvatska država i u toj je državi počeo proces obnove europske parlamentarne demokracije, koja je nestala u vrtlogu [[Hrvatska u Prvom svjetskom ratu|Prvoga svjetskog rata]]. Dan je bio sunčan, što nije bilo nevažno za događanja na Trgu Republike kojih je glavni režiser bio [[Antun Vrdoljak]].<ref name=Slaven" /> U smiraju dana, koji je [[hrvat]]skom narodu vratio ponos i dostojanstvo, nezapamćeno mnoštvo ljudi proveselilo se do kasno u noć uz [[Jarun]].<ref name="HRT" />
Prvi predsjednik novog Sabora dr. [[Žarko Domljan]] predao je zatim dr. Franji Tuđmanu [[Predsjednik_Republike_Hrvatske#Simboli_predsjednika_Republike|predsjedničku lentu]] u bojama [[hrvatska zastava|hrvatske trobojnice]], a onda je obnovljen drevni hrvatski običaj da se u kolijevku, pod jastuk, polože kruh, zlatnik i pero, kao simbolične oznake života, blagostanja i kulturnog napretka.<ref name="HRT" />
 
Poslije zasjedanja Sabora na središnjem zagrebačkom trgu, tada još [[Trg bana Jelačića|Trgu Republike]], održana je veličanstvena narodna proslava na kojoj su građani burno pozdravili upravo izabrano državno Vrhovništvo. U smiraju dana, koji je [[hrvat]]skom narodu vratio ponos i dostojanstvo, nezapamćeno mnoštvo ljudi proveselilo se do kasno u noć uz [[jarun]]sko jezero. Ali ubrzo, na suverenu Hrvatsku počela je besprimjerna barbarska [[domovinski rat|jugovojna i velikosrpska agresija]]. No, [[Hrvatska]] je ipak ušla u svjetsku zajednicu kao slobodna država pripravna da za to podnese sve žrtve.<ref name="HRT" />
 
== Dan državnosti ==
 
=== Povijesni dan ===
Predsjedništvo [[HDZ|Hrvatske demokratske zajednice]] još je 12. svibnja 1990. uputilo poziv "čitavom hrvatskom narodu u Domovini i iseljeništvu te svim građanima Hrvatske da 30. svibnja 1990, dan saziva Hrvatskog sabora i izbora Vrhovništva suverene Hrvatske, proslave svečano, ponosno i dostojanstveno". Ujedno je preporučeno "da taj datum ostane u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti" i kao "dan duhovna izmirenja svih koji su se i pod različitim zastavama i idejama borili za slobodu i suverenost hrvatskog naroda, sa zavjetom da ćemo svi zajedno složno raditi za bolje sutra i sreću svoje hrvatske domovine".<ref name="Marijan">Marijan Lipovac, [http://www.matica.hr/vijenac/505/Za%C5%A1to%20slavimo%20krive%20datume/ ''Zašto slavimo krive datume, Nedoumice oko državnih praznika''], Vijenac, br. 505., 11. srpnja 2013.</ref>
 
Masovno psihološko ozračje koje je među hrvatskim narodom vladalo tog dana možda je najbolje izraziti riječima njemačkog filozofa židovskod podrijetla, pisca i književnog kritičara Waltera Benjamina (1892–1940), koji je za takve sretne, povijesno iznimno rijetke i neponovljive događaje znao kazati da su ovjenčani "slavom trenutka, njegovom aurom". Svi sačuvani dokumenti svjedoče da je to bio povijesni dan. Video- i audiozapisi saborskog govora Franje Tuđmana. Zapisi i fotografije o dolasku sudionika Sabora na Trga bana Josipa Jelačića. Dokumentarni filmovi i fotoreportaže o veličanstvenom i pomalo kičastom, okupljanju naroda i političara na tom istom trgu. Ipak, znatno važnije od svih tih dokumenta kolektivno je sjećanje dvjesto tisuća neposrednih sudionika tih događaja i milijuna televizijskih gledatelja koji su tog dana živjeli "slavu trenutka" Waltera Benjamina.<ref name=Slaven" />
Tako je već sam [[30. svibnja]] 1990. prozvan [[Dan državnosti (Hrvatska)|Danom hrvatske državnosti]] i svečano proslavljen diljem Hrvatske, a [[Sabor]] je taj datum u ožujku 1991. i službeno proglasio blagdanom. Tog je dana konstituiranjem novog Sabora izabrana na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvim demokratskim i višestranačkim izborima]] u Hrvatskoj nakon 45 godina prestala komunistička vladavina i uspostavljena demokracija. Time je počeo i proces osamostaljenja Hrvatske i taj datum doživljavao se kao prekretnica novije [[hrvatska povijest|hrvatske povijesti]].<ref name="Marijan" />
 
NaTako simboličkojje raziniveć sam [[30. svibnja]] 1990. inauguriranprozvan je[[Dan kaodržavnosti "rođenje(Hrvatska)|Danom novehrvatske Hrvatske"državnosti]] tijekomi svečanostisvečano naproslavljen današnjemdiljem Hrvatske, a [[TrgSabor]] banaje Jelačića|Trgutaj banadatum Jelačića]],u kadaožujku 1991. i službeno proglasio blagdanom. Tog je netomdana izabrankonstituiranjem predsjedniknovog Sabora izabrana na [[FranjoHrvatski Tuđman]]parlamentarni položioizbori kruh,1990.|prvim perodemokratskim i zlatnivišestranačkim dukat,izborima]] kaou simboleHrvatskoj blagostanja,nakon 45 godina prestala komunistička znanjavladavina i bogatstva,uspostavljena udemokracija. zipkuTime kojuje supočeo blagoslovilii kardinalproces [[Franjoosamostaljenja Kuharić]]Hrvatske i glavnitaj imamdatum doživljavao se kao prekretnica novije [[Ševko ef.hrvatska Omerbašićpovijest|Ševkohrvatske Omerbašićpovijesti]]. Nultom točkom današnje hrvatske države 30. svibnja smatra se i danas pa na internetskim stranicama nekoliko ministarstava popisi bivših ministara počinju ministrima izabranima upravo potkraj svibnja 1990, a [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]] koji je od svibnja do kolovoza te godine bio na čelu Vlade smatra se prvim hrvatskim premijerom, iako je formalno imao iste ovlasti kao i njegov komunistički prethodnik [[Antun Milović]].<ref name="Marijan" />
 
== Značaj ==