Dan Hrvatskoga sabora: razlika između inačica

[[Raspad SFRJ|Potkraj 1980-ih]] srpski nacionalni pokret pod vodstvom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] nastojao je preurediti [[SFRJ|Jugoslaviju]] u formalnu federalnu, ali centralistički uređenu državu (pokrenuo je tzv. [[antibirokratska revolucija|antibirokratsku revoluciju]], kojom su rušena republička i pokrajinska vodstva). U takvim se okolnostima [[Savez komunista Hrvatske]] (SKH) odlučio za demokratizaciju sustava, što je potaknulo slobodu tiska i nastajanje neovisnih političkih inicijativa, a 1989. i prvih oporbenih političkih stranaka ([[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|Hrvatska socijalno-liberalni savez]] - HSLS, [[Hrvatska demokratska zajednica]] - HDZ). Potkraj 1989. u vodstvu SKH prevladala je reformistička struja, što je dovelo do odluke o višestranačkim izborima i do potpunog osamostaljenja SKH na [[14. izvanredni kongres SKJ|14. izvanrednom kongresu Saveza komunista Jugoslavije]] (SKJ) u siječnju 1990.<ref name="HELZMK">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26386 Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Hrvati/Povijest: Hrvatska – samostalna država]</ref>

 

Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvim višestranačkim izborima]] u proljeće 1990. (prvi krug 22. i 23. travnja, drugi 6. i 7. svibnja) pobijedio je HDZ pod vodstvom [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] (42% glasova i 60% zastupničkih mandata). Tuđman je predvodio masovni nacionalni pokret usmjeren na hrvatsko državno osamostaljenje i napuštanje komunističkog poretka.<ref name="HELZMK"/> Predsjedništvo HDZ-a uputilo je 12. svibnja 1990. poziv ''"čitavom hrvatskom narodu u Domovini i iseljeništvu te svim građanima Hrvatske da 30. svibnja 1990, dan saziva Hrvatskog sabora i izbora Vrhovništva suverene Hrvatske, proslave svečano, ponosno i dostojanstveno"''. Ujedno je preporučeno ''"da taj datum ostane u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti"'' i kao ''"dan duhovna izmirenja svih koji su se i pod različitim zastavama i idejama borili za slobodu i suverenost hrvatskog naroda, sa zavjetom da ćemo svi zajedno složno raditi za bolje sutra i sreću svoje hrvatske domovine"''.<ref name="Marijan">Marijan Lipovac, [http://www.matica.hr/vijenac/505/Za%C5%A1to%20slavimo%20krive%20datume/ ''Zašto slavimo krive datume, Nedoumice oko državnih praznika''], Vijenac, br. 505., 11. srpnja 2013.</ref>