Bitka za Pakrac ožujka 1991.: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena parametara u predlošku prema https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_bitka&diff=4216339&oldid=3914976 |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 20:
Oružani sukob hrvatskih policijskih postrojaba sa pobunjenim Srbima se zbio [[1. ožujka]] [[1991.]]. Ovo je bio prvi otvoreni oružani sukob hrvatskih regularnih snaga sa srpskim pobunjenicima. Ovaj dan se u [[Pakrac]]u obilježava svake godine kao obljetnica početka Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj.
== Pokušaj presijecanja Hrvatske ==
U skladu s programom SDS-a u zapadnoj je Slavoniji tijekom druge polovice 1990, a posebice prve polovice 1991, radio na ustrojavanju administrativno-teritorijalne cjeline koju bi činio prostor kompaktno nastanjen Srbima, a koji bi se protezao između Save i Drave. Proces stvaranja srpske oblasti na području zapadne Slavonije u početku je težište imao na (ponovnom) formiranju općine Okučani, koja je zatim, kao općina s većinskim srpskim stanovništvom, trebala postati snažno srpsko uporište u zapadnoj Slavoniji. No kako ideja nije bila provedena u djelo, početkom 1991. djelovanje SDS-a usmjereno je na stvaranje velike „srpske“ općine Pakrac (ona je trebala postati središte jer je imala najveći postotak srpskoga stanovništva u zapadnoj Slavoniji, 46,4 posto), kojoj su se trebala priključiti većinski srpska naselja susjedne novogradiške, požeške i novljanske općine. Hrvatski državni teritorij time bi bio presječen jer su općine koje su trebale biti dijelom srpske autonomije (odnosno planirane srpske paradržave) u zapadnoj Slavoniji presijecale Hrvatsku od granice s Mađarskom do granice s Bosnom i Hercegovinom. Geopolitičku strategiju koja je tijekom druge polovice 1990. i prve polovice 1991. SDS provodio političkim (početkom ožujka 1991. napadom na policijsku postaju u Pakracu) i oružanim putem, u drugoj je polovici 1991. provodila JNA potpomognuta pobunjenim lokalnim srpskim stanovništvom. Zajedničko djelovanje SDS-a u zapadnoj Slavoniji i JNA potvrđuju i ratni planovi JNA koji su podrazumijevali vojno presijecanje Hrvatske na području između Save i Drave.
== Uvod ==
Line 27 ⟶ 31:
Stvari su se počele zakuhavati početkom 1991.. Počele su sa otvorenom velikosrpskom ikonografijom. Po gradu su velikosrbi iscrtavali [[četnici|četničke]] oznake i isticali četničke zastave. Noćna pucnjava je postajala uobičajenom, a onda su počeli podmetati eksplozive pod kuće Hrvata.
Političke razloge inicijative za pripajanje mjesta s većinskim srpskim stanovništvom općini Pakrac potvrdio je početkom veljače 1991. i čelnik zapadnoslavonskog SDS-a, predsjednik Regionalnog odbora SDS za Slavoniju i Baranju Veljko Džakula. Sljedeći korak su napravili dužnosnici Skupštine Općine Pakrac, u kojoj su uglavnom bili Srbi. [[22. veljače]] iste godine su izglasovali pripojenje t.zv. SAO Krajini. Tad je široj hrvatskoj javnosti pozadina procesa okupljanja većinski srpskih naselja oko općine Pakrac postala je očigledna. (Ustavni sud RH, uz obrazloženje da Hrvatski ustav ne sadrži osnove za postojanje tvorevine kakva je SAO Krajina, poništio je 28. veljače 1991. odluku o pristupanju općine Pakrac SAO Krajini). Ključnu ulogu u odluci o pristupanju SAO Krajini imao je SDS, koji doduše službeno nije sudjelovao u radu pakračke općinske skupštine (naime, stranka je na području zapadne Slavonije osnovana tek nakon što su održani parlamentarni i lokalni izbori u travnju i svibnju 1990), no imao je snažan utjecaj na njezin rad.
U to vrijeme je načelnik pakračkog SUP-a bio Jovo Vezmar, osoba srpske nacionalnosti. Na tom je mjestu bio zadržan zbog "mirnog suživota".
Line 70 ⟶ 74:
* Marijan Pinhak: ''Pakrac ne zaboravlja'', Hrvatsko slovo, 13. ožujka 2009., str. 8.-9.
*[http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2005%5C03%5C02%5C07A7.PDF Vjesnik] Zdravko Sever: ''Obljetnica Domovinskog rata: Specijalci rastjerali pobunjene Srbe'', 2. ožujka 2005., str. 7
*Janja Sekula Gibač: [http://www.matica.hr/vijenac/522/Po%C4%8Detak%20agresije%20na%20Hrvatsku%20/ Početak agresije na Hrvatsku], [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], br.522 - 6. ožujka 2014.
{{izvori}}
| |||