Carska opatija Corvey: razlika između inačica

 

''Westwork'' (zapadno pročelje) je jedina izvorna građevina iz tog razdoblja Karolinškog carstva, dok je kompleks carske opatije (''civitas'') sačuvan kao [[arheologija|arheološka]] iskopina, djelomice iskopana. Corveyski westwork je u svoje vrijeme bila originalna i jedinstvena građevina, a njezin oblik i uresi svjedoče o ulozi [[Franačko carstvo|Franačkog carstva]] u osnivanju carskih [[samostan]]a i osiguravanju njihovog opstanka darivanjem im teritorija, njegovoj upravi i promidžbi kršćanstva i [[Karolinška renesansa|karolinške kulture]] i politike diljem Europe.

==Povijest==

 

Opatiju je 815. godine, na području netom pokrštenih Sasa, osnovali rođaci [[Karlo Veliki|Karla Velikog]], Wala i Adelard, zajedno s monasima iz opatije Corbie u [[Picardy]]ju, što je podrćao tadašnji franački car, [[Ljudevit I. Pobožni]]. U 9. i 10. stoljeća postaje kulturno, duhovno i gospodarsko središte [[Saska|Saske]]. Bio prvi samostan kojemu je [[Oton I. Veliki]] dodijelio ''bannus'', feudalne ovlasti nad okolnim seoskim stanovništvom. Corvey je bio jedan od najvažnijih karolinških samostana i do danas jedna od najvrjednijih knjižnica u zemlji. Brojni biskupi su ponikli upravo iz ove opatije.

Nakon razdoblja krize ([[Borba za investituru]]) Corvey je u 11. stoljeću obnovljen kao "ključan neovisan i visoko kneževska dioceza Corvey" zatvorena teritorija, ali je u kasnom srednjem vijeku izgubio na važnosti. Corvey je u ranom modernom razdoblju u Donjoj rajnskom-Vestfalije kruga.Opat je imao Virilstimme u Imperial.

 

==Odlike==

 

 

<gallery>

</gallery>

 

==Bilješke i izvori==

{{izvori}}

 

==Vanjske poveznice==