Hermann Bollé: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dodao informaciju o pronađenoj Bolléovoj poruci.
Redak 20:
Iste godine kada dolazi prvi puta u Đakovo započinje s nadziranjem restauracije zagrebačke crkve Sv. Marka po Schmidtovim planovima koji mu povjerava gradnju zgrade Akademije i obnovu [[Zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]], pa se Bollé 1878. za stalno nastanjuje u [[Zagreb]]u. Odmah dobiva narudžbe s raznih strana te započinje intenzivnu arhitektonsku, društveno-kulturnu i pedagošku djelatnost.
 
U povijesnim stilovima restaurirao je i izgradio je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] brojne objekte (zgradezgradu [[MuzejŠkole zaPrimijenjenih umjetnostumjetnosti i obrt|Muzeja za umjetnost i obrtdizajna]] i Obrtne škole; kompleks groblja [[Mirogoj]] u Zagrebu). U duhu romantizma obnavlja i restaurira hodočasnički kompleks u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]], [[Zagrebačka katedrala|katedralu]] i nadbiskupski dvor, te više [[Kaptol (Zagreb)|Kaptol]]skih kurija u Zagrebu. Po njegovim nacrtima izvedeni su i detalji zagrebačke urbane opreme, a sudjelovao je u svim važnim pitanjima urbanističkoga oblikovanja Zagreba. Gotovo je nepregledan broj njegovih ostvarenja i projekata na području primijenjenih umjetnosti, od namještaja, do kazališnih kostima i inscenacija, [[vitraj]]a, nakita, posuđa, svjetiljaka i dr.
 
Opsežna je Bolléova društveno-kulturna i pedagoška djelatnost. Bio je aktivan član Društva umjetnosti, jedan je od osnivača i ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt te Obrtne škole u čijem okviru je osnovao i Graditeljsku školu koju je i vodio pune 32 godine. S učenicima i nastavnicima sudjelovao je na velikim izložbama u svijetu ([[Trst]] [[1882]]., [[Budimpešta]] [[1885.]] i [[1886]]., [[Pariz]] [[1900.]]) dobivši više vrijednih priznanja i odlikovanja. Unatoč polemikama koje se i danas vode glede njegova rada, Bollé je nesumnjivo odigrao presudnu ulogu u urbanističkome oblikovanju Zagreba druge polovice [[19. stoljeće|19. stoljeća]].