Inačica od 3. lipnja 2014. u 20:24 uredi MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.875 edits m uklonjena promjena suradnika 141.136.214.86 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGa ← Starija izmjena		Inačica od 2. srpnja 2014. u 00:20 uredi ukloni ovu izmjenu Zavelimski zmaj (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 273 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 47: Od 1935. do 43. na vlasti je bila [[Laburistička stranka (NZ)\|Laburistička stranka]] koja je pobudila nov procvat gospodarstva i postavila temelje novozelandske socijalne države. U [[Drugi svjetski rat\|Drugom svjetskom ratu]] Novi Zeland ponovno sudjeluje na britanskoj strani i to otprilike sa 140.000 vojnika, a poslije rata jače se oslanja na [[SAD]] (sudjelovanje u korejskom i vijetnamskom ratu, osnivanje obrambenog pakta ANZUS 1951.). Budući da je Novi Zeland 1986. zabranio brodovima na nuklearni pogon ili s nuklearnim oružjem u svoje teritorijalne vode, ANZUS se 1987. raspao, a sve do danas Novi Zeland vodi izrazito antinuklearnu politiku. Ulazak Velike Britanije u [[Europska ekonomska zajednica\|Europsku ekonomsku zajednicu]] 1973. jako je otežao pristup novozelandskih proizvoda na britansko tržište, tako da je Novi Zeland tada počinje tražiti nova tržišta, u prvom redu u [[Azija\|Aziji]]. U 80-im godinama laburistička vlada je provela teške gospodarske reforme, slične onima Margaret Thatcher u Britaniji.<ref>[http://www.libertarijanci.org/tko-je-nas-roger-douglas/#/page-liblog Tko je naš Roger Douglas?]</ref> Od 1990. do 1999. na vlasti je Narodna stranka, predsjednik vlade je [[Jim Bolger]], a od 1997. [[Jenny Shipley]]. Godine 1999. na vlast dolaze laburisti na čelu s [[Helen Clark]], ali 2008. Narodna stranka ih je porazila na izborima, a novi predsjednik vlade postaje [[John Key]]. Novi Zeland je prva parlamentarna demokracija koja je omogućila glasovanje ženama i to [[1893]]. godine. Punu neovisnost dobio je Westminsterskim statutom koji je donesen [[1931]]., a službeno prihvaćen [[1947]].Za prava Maora, koja im dugo nisu bila zajamčena borio se pokret kojeg je predvodio [[Apirana Ngata]]. Redak 136: Stupanj urbanizacije (udio gradskog stanovništva) (2003.): 86% Nagli porast broja stanovnika u 20. ~~soljeća.~~stoljeću bio je u prvom redu posljedica doseljavanja, u početku iz [[Europa\|Europe]], u prvom redu [[Ujedinjeno Kraljevstvo\|Velike Britanije]], a poslije [[1960]]. iz [[Oceanija\|Oceanije]] ([[1908]]. Prirodni priraštaj opada zbog smanjenja nataliteta; kod Maora on je viši nego kod Bijelaca. Većinu stanovništva čine Bijelci (74%), ostali su Maori (15%) i drugi Polinežani (6%) te [[Azija\|Azijci]] (5%, prije svega [[Kina\|Kinezi]] i [[Indija\|Indijci]]). Prilikom dolaska prvih Europljana na Novom je Zelandu živjelo oko 250.000 Maora. Zbog bolesti i ratova njihov se broj do [[1896]]. smanjio na 42.000, a potom se ponovno počeo povećavati. Maorskim jezikom svakodnevno govori oko 50.000 ljudi. Prema popisu iz [[1991]]. bilo je 87% stanovnika rođenih na Novom Zelandu. Doseljenika je bilo najviše iz [[Velika Britanija\|Velike Britanije]] i [[Irska\|Irske]] (239.000), [[Australija\|Australije]] (49.000), [[Nizozemska\|Nizozemske]] (24.000), [[Samoa\|Samoe]] (43.000) i s Cookovih otoka (15.000). Prema popisu stanovnika izvršenom [[2001.]] godine na Novom Zelandu živi ukupno 2502 Hrvata. Prilikom izjašnjavanja etničke pripadnosti, stanovnici Novog Zelanda mogli su se izjasniti i kao pripadnici nekoliko različitih etničkih skupina, a zanimljiv je podatak od 297 osoba koje su se izjasnile kao Dalmatinci. === Etničke grupe ===

Novi Zeland: razlika između inačica