Razlika između inačica stranice »Papa«

Dodan 1 bajt ,  prije 6 godina
ispravak poveznice
(ispravak poveznice)
Ovaj članak obrađuje pojam pape kao poglavara Katoličke Crkve i [[Sveta Stolica|Svete Stolice]], subjekta crkvene jurisdikcije i poglavara suverene države [[Vatikan]]a, najmanje države na svijetu.
 
Vrijeme koje papa provede na čelu Crkve naziva se '''[[pontifikat]]om''', a njegovo prijestolje '''Apostolska Stolica''' (lat. ''Cathedra Petri''). Od [[1871.]] godine, papinska [[Apostolska palača]] nalazi se na [[Trg Svsv. Petra|Trgu Svsv. Petra]] uz [[Crkvacrkva Svsv. Petra|Vatikanskuvatikansku baziliku]], dok je papinska katedrala [[Bazilika Sv. Ivana Lateranskog]].
 
== Povijest ==
 
Sam se naziv papa izvorno rabio na Istoku i njime su se označavali [[episkop (rana Crkva)|episkop]]i, [[iguman]]i pa čak i obični [[svećenik|svećenici]]. Do 3. stoljeća to je uobičajeni naslov za [[biskup]]e, a od 5. stoljeća počasni naziv rimskog [[biskup]]a. Prema katoličkoj i tradicijama nekih drugih kršćanskih Crkava, papa je nasljednik [[apostol]]a [[Svetisveti Petar|Petra]], koji je bio prvi rimski biskup i najvjerojatnije [[67]]. godine umro mučeničkom smrću u [[Rim]]u.
 
U [[Prva Klementova poslanica Korinćanima|Prvoj poslanici]] rimskog biskupa [[Klement I.|Klementa]] iz [[98.]] godine [[Korint|Korinćanima]] rimski biskup zahtijeva vraćanje odbjeglih [[prezbiter]]a, a u vezi s mučeničkom smrću Petra i [[sveti Pavao|Pavla]] u Rimu.
== Zanimljivosti ==
 
Tijekom pontifikata 265 papa bilo je i nekih zanimljivosti, pa je tako, primjerice, papa [[Silverije]] ([[536]]. – [[537]].) bio sin pape [[Hormizda|Hormizde]] ([[514]]. – [[523]].), a dvojica rođene braće naslijedili su jedan drugog na Apostolskoj stolici. O nekim papama, posebice onima iz prvih stoljeća, zna se vrlo malo ili ništa (npr. o papi [[Urban I.|Urbanu I.]] ([[222]]. – [[230]].). Vrijeme trajanja pontifikata papa također je vrlo različito. Najkraći pontifikat imao je [[Stjepan (II.)]], koji je [[752]]. godine izabran za papu, ali je poslije tri dana umro bez biskupskoga ređenja te se ne nalazi na popisu papa. Posljednji papa s kratkim pontifikatom (samo 33 dana) bio je papa [[Ivan Pavao I.]], prethodnik [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II]]. Za [[Svetisveti Petar|svetog Petra]] obično se drži da je upravljao Crkvom 37 godina, a papa Ivan Pavao II. više od 26 godina.
 
Biti biskupom Rima bila je vrlo zahtjevna uloga, o čemu govori i slučaj pape [[Formoz]]a ([[891]]. – [[896]].), koji je tijekom svojeg pontifikata stekao veliki broj neprijatelja, pa su nakon njegove smrti bili iskopani njegovi posmrtni ostaci i bilo mu je suđeno za brojne grijehe koje je počinio. Proglašen je krivim i odsječena su mu tri prsta i zakopan je u običan grob. Međutim, ubrzo je bio ponovno otkopan i bačen u rijeku [[Tiber]].
Simbolizira dvije nadležnosti Crkve, nad Zemljom i Nebom. Srebrni ključ simbolizira moć vezivanja i razvezivanja na Zemlji, a zlatni na Nebu.
 
* '''[[Papinski prsten]]''' (''Ribarev prsten'') ([[latinski jezik|lat.]] ''anulus piscatoris'') – zlatni prsten sa slikom Svetogsvetog Petra u čamcu, koji baca mrežu, s imenom pape koji ga nosi. Prsten se prvi put spominje [[1265]]. godine u pismu pape [[Klement IV.|Klementa IV.]] svom nećaku, gdje se govori da su pape običavale ovjeravati javne obrasce s oko vrata obješenom papinskom bulom, a osobna pisma »žigom Ribara«. Prsten na ruku novoizabranog pape stavlja, a po smrti i skida dekan Kardinalskog zbora, koji ga razbija čekićem, što označava i svršetak pontifikata umrlog pape.
 
* '''[[Palij]]''' - je bijela vunena vrpca koja se stavlja novoizabranom papi prilikom ustoličenja. Na njoj se nalaze dva crveno izvezena križa, a predstavlja težinu službe koju na sebe preuzima novoizabrani papa.
* '''[[Papinski grb]]''' – prikazuje već objašnjene ključeve iznad kojih se nalazi oslikani štit nad kojim je postavljena srebrna tijara s tri zlatne krune i crvenim trakama (infulama) koje vise sa zadnje strane štita. (Grb sadašnjeg pape [[Benedikt XVI.|Benedikta XVI]] napušta tradiciju prikazivanja trijare s tri krune, nego iznad štita ima mitru s tri vodoravne zlatne pruge).
 
* '''[[Sedia gestatoria]]''' – papinska nosiljka, koju je nosilo dvanaset muškaraca u crvenim odorama. Upotrebljavala se u procesiji nakon izbora novog pape. Novoizabranog papu su u toj nosiljci prenosili od [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]] do crkve Svetogsvetog Petra, gdje se održavalo krunjenje novog pape. Ovu tradiciju ukinuo je papa Ivan Pavao I.
 
== Izbor novog pape ==
Vijeće [[kardinal]]a koje se sastaje radi izbora [[papa|pape]] naziva se '''konklava'''. Pojam označava i zatvorene prostorije u kojima se vrši taj izbor. Riječ dolazi od latinskog ''conclave'' - soba koja se može zaključati.
 
Za razliku od svih ostalih papa, prvog papu, Svetisvetog Petra, je izabrao je sam [[Isus Krist|Isus Krist]] da predvodi crkvu. Prema nekim zapisima, prvi su pape, sve do pape [[Bonifacije II.|Bonifacija II.]] ([[530]]. – [[532]].), birali sami svoje nasljednike. Kada je rimski car [[Konstantin I. Veliki]] priznao kršćanstvo kao glavnu religiju [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], i carevi se počinju miješati u izbor pape. Papa Grgur I. Veliki poznat je po gregorijanskim koralima koje je sačuvao u zbirci "Antifonarij", a također je poznat po pokušaju atentata na njega koji je umalo izveo [[Kasilije]], uz kojeg vežemo Dalijski pir.
 
Papa [[Bonifacije III.]] ([[607]].) uvodi pravilo da se izbornici smiju sastati za izbor novog pape tek tri dana nakon pokopa starog pape. A na [[Biskupska sinoda|sinodu]] [[769]]. godine je izglasano da papa može biti samo svećenik ili đakon, a ljudima izvan svećenstva je zabranjeno sudjelovanje u izboru. To pravilo je uzrokovalo veliko negodovanje pa je papa [[Nikola I., papa|Nikola I. Veliki]] ([[857]]. – [[867]].) [[862]]. godine vratio pravo sudjelovanja na izboru rimskim vlastelinima.