Obični lopuh: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1:
[[Datoteka:Petasites hybridus Sturm53.jpg|thumb|right|Repuh]]
'''''Repuh'''''
== Primjena u biljnoj medicini ==▼
▲'''''Repuh''''', ili lopuh (lat.Petasites hybridus )zeljasta je biljka iz porodice Asteraceae, udomaćena u Europi i Sjevernoj Aziji.Cvate rano u proljeće,cvijeće se pojavljuje prije listova,svijetle roza su boje.Lišće je veliko ,kružno,visine stručka do 120 cm.Biljka se smatra ljekovitom.
Lišće se u Austriji koristi kao čaj
Engleski travar [[Nicholas Culpeper]] zvao ga je velikim čuvarem srca te biljkom
▲==Primjena u biljnoj medicini==
▲Lišće se u Austriji koristi kao čaj, ili kao oblog,prije svega kod infekcija,groznice,prehlade i peludne groznice te alergija.
Biljka sadrži i pirolizinske
▲Engleski travar Nicholas Culpeper zvao ga je velikim čuvarem srca te biljkom koj oživljava duh.Nadalje ga se rabi kao diuretik, sredstvo za opuštanje mišića,kod kašlja,groznice,glavobolja,migrene,astme i stresa.Samo je dio ovih djelovanja znanstveno dokazan.
▲Biljka sadrži i pirolizinske alkaloide te se njena unutarnja uporaba ne može preporučiti,uz napomenu da dakako biljke ne sadrže samo jednu tvar već u pravilu veći broj djelotvornih tvari,koje pak mogu ili kočiri ili pospješivati međusobno zajedničko djelovanje.
== Dodatna literatura ==▼
▲Od biljke se danas proizvode i standardizirani gotovi pripravci.
▲==Dodatna literatura==
* H. E. Hess, E. Landolt, R. Hirzel: ''Flora der Schweiz und angrenzender Gebiete''. Birkhäuser Verlag Basel, 1972.
* B. Meier, M. Meier-Liebi: ''Monografie Petasites'' in ''Hagers Handbuch der pharmazeutischen Praxis''. 5. Auflage. Springer Verlag, 1995.
* K. Bucher: ''Über ein antispastisches Prinzip in Petasites officinalis Moench''. [[Naunyn-Schmiedeberg's Archives of Pharmacology]] 213, 1951, S. 69–71, {{DOI|10.1007/BF02432740}}, {{ISSN|0028-1298}}
* M. Neuenschwander, A. Neuenschwander, E. Steinegger: ''Struktur der Sesquiterpene von Petasites hybridus: Neopetasol-Abkömmlinge''. [[Helvetica Chimica Acta]] 62, 1979., S. 627–634, {{ISSN|0018-019X}}
* B. Meier, A. Hasler: ''Handelsdroge und Petasingehalt'' in ''Die Pestwurz – Stand der Forschung''. ''[[Zeitschrift für Phytotherapie]]'' 15, 1994., S. 268–284, {{ISSN|0722-348X}}
* O. Thomet: ''Wirksamkeit des Pestwurz-Extraktes Ze 339 bei allergischer Rhinitis''. phytotherapie 3, 2002., S. 10–13
* [[Ursel Bühring|Bühring, Ursel]]: Praxis-Lehrbuch der modernen Heilpflanzenkunde. Grundlagen - Anwendung - Therapie. Sonntag Verlag, Stuttgart 2005.
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.heilpflanzenkatalog.net/heilpflanzen/heilpflanzen-europa/201-pestwurz.html Verwendung in der Volksheilkunde]
| |||