Inačica od 8. srpnja 2014. u 01:09 uredi Fraxinus (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Administratori sučelja, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 50.214 edits m dodana kategorija Mora uz pomoć dodatka HotCat ← Starija izmjena		Inačica od 8. srpnja 2014. u 01:11 uredi ukloni ovu izmjenu Fraxinus (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Administratori sučelja, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 50.214 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 5: Prije oko 66 milijuna godina [[ocean]] ''Tethys'' prekrivao je dio [[Europa\|Europe]] i [[Sredozemno more\|Sredozemnog mora]]. Dramatične promjene se događaju prije između 24 i 20 milijuna godina kad se usljed jakih [[tektonika ploča\|tektonskih]] pomicanja i poremećaja izdižu masivi kao što su [[Alpe]], [[Dinaridi]] i [[Karpati]]. Dotadašnji jezerski sustavi koji su se nalazili u sadašnjem Panonskom bazenu bivaju prekriveni [[more\|morskom]] vodom. To more se zvalo ''Paratethys'', odnosno ''Panonsko more''. Potvrde o slatkoj vodi su [[sedimenitni konglomerati]], [[pješčenjak\|pješčenjaci]], [[~~lapori~~lapor]]i i [[vapnenac\|vapnenci]] u kojima su nađeni slatkovodni [[fosili]] [[školjkaši\|školjaka]] ''kongerija'', ''mali ostrakodi'' i listovi kopnenih [[biljke\|biljaka]]. More je u ostacima pješčenjaka ostavio ''ramenonošca Terebratural-a'' i ''glavonošca Aturia'', dok su u laporima nađene ''foraminifere''. U badenu kada postoji plitko i toplo more, rasli su [[koraljni ~~grebeni~~greben]]i i [[crvene alge]] ''Lithothamnium'', a u području jakih valova živjeli su [[školjkaši]] debelih ljuštura poput ''Pectena'', ''Ostrea'' i ''Chlamys'', i [[veliki ježinci]] ''Clypeaster'' koje možemo naći u biogenom krečnom sedimentu ''litavcu'', koji se kao građevinski materijal vadio u [[srednji vijek\|srednjem vijeku]]. U dubljem su moru živjeli školjkaši tankih nježnih ljuštura kao ''Amussium denudatum'' i ''Solenomya doderleini''. Prije oko 13 milijuna godina u sarmatskom razdoblju ''Paratethys'' gubi vezu sa Sredozemnim morem, nastaje Panonsko uzemno more, čiji salinitet se postupno smanjuje, pa u tome oslađenom moru žive pojedine školjke i puževi koji su se uspjeli prilagoditi na bočatu vodu, ali žive još uvijek ribe, kitovi i drugi morski organizmi. U [[vapnenac\|vapnenim]] laporima najdonjeg sarmata nađen je pužić ''Mohrensternia inflata'', zatim ima listićavog lapora "''tripolo'' nastalog taloženjem planktonskih algi kremenjašica ''Diatomeaea'', pa lapora sa školjkom ''Ervilia dissita''. Ima i pješčenjaka sa školjkašem ''Cardium gleichenbergense'', te ''Cardium politoanei''.

Panonsko more: razlika između inačica