Rimski konzul: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 46.17.120.18, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Addbot |
m Umjesto ukoliko mora doći ako: http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=236 ; https://hr.wikipedia.org/wiki/Veznici |
||
Redak 5:
[[Licinijev zakon]] iz [[367. pr. Kr.]], potvrđen plebiscitom [[312. pr. Kr.]], predviđa da jedan od konzula može biti i [[plebejac]], a [[172. pr. Kr.]] su po prvi put oba konzula plebejci.
Konzuli su stupali na dužnost [[15. ožujka]] a od [[153. pr. Kr.]] od [[1. siječnja]] i po njima je nazivana godina. Tijekom republike, vojne prerogative su činile glavni dio konzularne vlasti ('''imperium consulare'''). U ratu su podijelili zapovjedništvo nad vojskom na dva posebna ratišta, ali su mogli djelovati i skupno – u tom su se slučaju mijenjali u zapovjedništvu. U početku su mogli čak stvarati i saveze i ugovore, a kasnije su se morali ograničiti samo na vojne uredbe, a
Svoje vojne dužnosti konzuli nisu mogli izvršavati u [[Rim]]u, a od [[Kornelije Sula|Sulina]] vremena ni u [[Italija|Italiji]], izuzev glede vojne obveze i svog trijumfa. Ipak, u izuzetnim slučajevima u Italiji, ali izvan Rima su mogli dobiti neograničenu vlast. Isprva konzuli su birali i vojne tribune, što je kasnije prešlo na ''komicijske skupštine'', a konzulima ostaje samo izbor ''centuriona'' i ''dekuriona''. Po isteku roka, konzul je po odluci Senata mogao ostati još jednu godinu na čelu jedne ili više provincija s titulom '''prokonzula'''.
| |||