Građanski rat: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Ovdje umjesto riječi ukoliko mora stajati ako jer ukoliko otprilike znači "u kolikoj mjeri", može ići samo zajedno s riječi "utoliko" (pogledati u "Rječnik hrvatskoga jezika" ili bilo koji drugi rječnik |
par detalja |
||
Redak 1:
'''Građanski rat''' je oružana borba antagonističkih društvenih grupa unutar jedne [[država|države]], borba građana koji su bili potčinjeni istoj državnoj vlasti. Razlikuje se od oružanog ustanka dužim trajanjem i boljom organizacijom zaraćenih strana. Najpoznatiji građanski ratovi u povijesti bili su: građanski ratovi u [[Stari Rim|Starom Rimu]], seljački ratovi u [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]], vjerski ratovi u Srednjem vijeku, [[ratovi dviju ruža]] u [[Engleska|Engleskoj]], [[Američki građanski rat]], [[Pariška komuna]], građanski rat u [[Rusija|Rusiji]] nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]].
Određeni povjesničari pojedine građanske ratove nazivaju [[revolucija]]ma, ako oni rezultiraju s dramatičnim promjenama društvenog, ekonomskog i političkog sustava u nekoj državi. Oružana [[pobuna]], odnosno [[ustanak]], smatra građanskim ratom, ako zadovoljava određene kriterije, koji se obično vezuju uz to da su ustanici / pobunjenici čvrsto organizirani u vojne formacije i da koriste konvencionalni način ratovanja; u posljednje vrijeme je ta definicija izgubila na važnosti zbog popularnosti koncepta tzv. [[Asimetrično ratovanje|asimetričnog ratovanja]].
Postoje različite definicije građanskog rata i pokušaji da se oni razdvoje od [[terorizam|terorizma]] ili tzv. [[Sukob niskog intenziteta|Sukoba niskog intenziteta]]. Vrlo su često vezane uz određenu ideologiju, kao i političke posljedice koje bi određeni oružani sukob imao, ako se karakterizira kao građanski rat. [[Međunarodno pravo]] nastoji precizirati uvjete pod kojima se određeni sukobi mogu nazvati građanskim ratom, s obzirom da iz toga za njihove sudionike proizlaze određena prava i obveze po [[Ženevske konvencije|Ženevskim konvencijama]].
== Uzroci i vrste građanskih ratova ==
Redak 12:
Građanski ratovi su u povijesti najčešće imali sljedeće oblike:
* Dinastijski sukobi, ili sukobi između različitih [[plemstvo|plemićkih]] obitelji ili članova jedne plemićke obitelji oko prijestolja u [[monarhija]]ma; to je ujedno i najstariji i najčešći oblik građanskog rata, koji je s postupnim nestankom monarhija gotovo u potpunosti nestao iz današnjeg svijeta
* Vjerski ratovi, koji su posljedica nastojanja da se stanovništvu jedne države nametne ili zabrani određena [[religija|vjeroispovjest]]; klasičan primjer su [[hugenotski ratovi]] u Francuskoj 16. stoljeća
* Ideološki ratovi, uzrokovani nepomirljivim ideološkim suprotnostima između raznih društvenih skupina unutar jedne države ili društva; najčešće nastaju kao posljedica uspješne revolucije ili neuspjelog [[državni udar|državnog udara]]; karakteristični su za 19. i 20. stoljeće, a najpoznatiji primjer je [[ruski građanski rat]]
* Secesionistički, odnosno separatistički ratovi, koji nastaju kao posljedica nastojanja da se pojedini dio države nasilnu otcijepi od matične države; poticaj im je dala ideologija [[nacionalizam|nacionalizma]] i [[iredentizam|iredentizma]] u 19. stoljeća, odnosno postojanje [[Višenarodna država|više-etničkih država]]; klasični primjer je [[rat u Biafra|rat u Biafri]] 1967.-1970.
Postoje i građanski ratovi koje je teško klasificirati u odnosu na gore navedene oblike, kao i da pojedini građanski ratovi koji imaju osobine navedenih ratova. Tako su [[karlistički ratovi]] u Španjolskoj bili i dinastijski i ideološki sukob, [[mađarska revolucija 1848.]] -49. je bila i secesionistički i ideološki rat, a [[švicarski građanski rat]] [[1847]]. je bio i vjerski i ideološki i secesionistički rat.
Građanski ratovi mogu većoj ili manjoj mjeri biti dio šireg, međudržavnog sukoba, odnosno njime mogu biti potaknuti. Klasični primjer je [[Drugi svjetski rat]] na području [[SFRJ|bivše Jugoslavije 1941.-
== Literatura ==
| |||