Snaga: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Ovdje umjesto riječi ukoliko mora stajati ako jer ukoliko otprilike znači "u kolikoj mjeri", može ići samo zajedno s riječi "utoliko" (pogledati u "Rječnik hrvatskoga jezika" ili bilo koji drugi rječnik |
par detalja |
||
Redak 1:
U fizici, '''snaga''' opisuje kako se brzo vrši [[rad (fizika)|rad]], odnosno kako se brzo razmjenjuje (prenosi, emitira ili apsorbira) [[Energija|energija]]. [[SI]] mjerna jedinica za snagu je [[vat]] ['''W'''=J/s]
U svakodnevnoj upotrebi često se brka snaga s radom ili silom, pa se tako može čuti npr. kako je netko snažan, ako može velikom silom djelovati na neko tijelo i pritom ga pomaknuti. No, prema definiciji snage u fizici, netko je snažniji od drugoga ako jednaki rad izvrši za kraće vrijeme, ili ako u istom vremenu obavi veći rad (ili oboje: gleda se omjer rada i vremena).
== Formalna definicija snage ==
'''Snaga''' je brzina vršenja rada ili prijenosa energije. <ref>[http://www.scribd.com/doc/40272543/Levanat-Kinematika-i-dinamika I. Levanat: Fizika za TVZ - Kinematika i dinamika] Tehničko veleučilište u Zagrebu (2010.)</ref>, <ref>Young H. D., Freedman R. A., Sears and Zemansky University Physics, Addison-Wesley, San Francisco (2004.)</ref> Ovdje se riječ "brzina" ne odnosi na kretanje u prostoru, nego na brzinu promjene funkcije koja ovisi o vremenu (vršenje rada ili prijenos energije), što je po definiciji [[derivacija]] te funkcije po vremenu:
::::<math>P={dW \over dt}</math> ili <math>P={dE \over dt}</math>
Redak 20:
Primjerice, ako se rad od
Odatle je očito da za detaljniji opis promjenjljive snage treba promatrati sitniju razdiobu vremena na različite intervale Δ''t'' i u njima izvršene radove Δ''W''. U pojedinom intervalu (bez obzira na njegovu veličinu) prosječna snaga se računa kao:
Redak 30:
== Snaga sile ==
Kad se promatra rad pojedine sile, brzina kojom ona vrši rad naziva se snagom te sile. Ako sila ima konstantan iznos ''F'', a njezino hvatište prelazi put ''s'' u smjeru djelovanja sile, njezin se rad računa kao ''W=Fs''. Snaga se računa kao derivacija rada po vremenu, a u navedenom jednostavnom slučaju može se rad samo podijeliti s vremenom ako je brzina hvatišta konstantna, pa se na prvi pogled vidi da će tada biti ''P=Fv'', tj. snaga sile jednaka je umnošku iznosa sile i iznosa brzine njezinoga hvatišta.
Redak 42:
I bez detaljnijeg opisa sila i transmisije kod ubrzavanja automobila, navedena formula objašnjava zašto vozilo ne može pri velikoj brzini postići tako veliko ubrzanje kao pri maloj. Vučna sila potječe, između ostaloga, od rada motora koji ima deklariranu maksimalnu snagu; ta snaga ograničava maksimalni iznos umnoška sile i brzine: što je veća brzina, biti će manja sila i ubrzanje koje ona daje vozilu.
=== Konjska snaga ===
Popularna starija jedinica za snagu (koja je u Hrvatskoj i EU danas dopuštena samo kao dodatna informacija uz snagu izraženu u vatima) bila je konjska snaga (KS). Definirala se kao snaga sile kojom može neprekidno dugo vremena djelovati jedan konj. Zamišljeni model bio je da konj podiže teret pomoću užeta prebačenog preko koloture.
Redak 48:
== Snaga momenta sile ==
Prilikom rotacije, napose prilikom rotacije tijela oko čvrste osi, često se snaga opisuje kao snaga [[Moment sile|momenta sile]], umjesto kao snaga sile. Dakako, to je ista snaga, a formula se lako prevodi iz jednog oblika u drugi. Kod rotacije tijela oko čvrste osi, rad najčešće vrši sila kojoj se hvatište giba po kružnici, a ona ima smjer tangente na tu kružnicu. Brzina hvatišta <math>\scriptstyle v</math> može se izraziti pomoću polumjera kružnice i kutne brzine <math>\scriptstyle \omega</math> (izražene u [[radijan]]ima po sekundi) kao <math>\scriptstyle v=r \omega</math> . Ako se to uvrsti u gornji izraz za snagu sile koja djeluje u smjeru gibanja, dobiva se <math>\scriptstyle \ P = Fv = F r \omega= M \omega </math> , budući da je <math>\scriptstyle M=Fr </math> iznos momenta sile koji zakreće tijelo oko čvrste osovine (sila puta krak).
| |||