Razlika između inačica stranice »Karlsruhe«

Dodana 2.674 bajta ,  prije 7 godina
Dodatak povijesnih zbivanja u 19. i 20. stoljecu te ulomka o religiji
(Dodatak povijesnih zbivanja u 19. i 20. stoljecu te ulomka o religiji)
Godine [[1699.]] su se izbjegli [[Hugenoti]] naselili u gradskoj četvrti Neureut. Novonastali predio je dobio ime Welschneureut. Stari dio Neuereuter se zvao Teuschneureut.<ref>[http://www.karlsruhe.de/b1/stadtgeschichte/chronik/stadtteilchroniken karlsruhe.de]</ref>
 
=== 18. stoljeće ===
 
Legenda kaže da je Karl-Wilhelm, Markgrof Baden-Durlacha, za vrijeme lova u Hartwaldu zaspao i sanjao o raskošnom dvorcu koji kao sunce leži u središtu njegove nove rezidencije i sve se ulice šire iz središta kao zrake sunca. Dao je plan dvorca u nalog te osnovao po njemu nazvan grad (Carlos Ruhe – Carlos mir) Karlsruhe 17.Lipnja 1715. polijeganjem kamena temeljca za dvorac.<ref>http://www.schwarzwald-informationen.de/karlsruhe-schloss.html#</ref>
 
Karlsruhe je jedan od posljednjih europski gradova nastalih po planu, u ovom slučaju po planu Markgrofa koji je svoju dotadašnju rezidencju u srednjovjekovnom i vrlo tijesnom gradiću Durlach želio napustiti i izgraditi novu i prostraniju. Njegovu predođbu o gradu je zapisao u povijesnom dokumentu „Privilegienbrief“. Taj Dokument nosi u sebi napredne ideje, karakteristike demokratske države kao samoodređenost, gospodarske slobode, jednakost pred zakonom, političku ravnopravnost. <ref>http://ka.stadtwiki.net/Privilegienbrief_von_1715</ref>.
 
U osnivanju grada su sudjelovali ljudi iz [[Francuska|Francuske]], [[Poljska|Poljske]], [[Italija|Italije]], [[Švicarska|Švicarske]] te iz mnogih drugih zemalja ondašnje rascjepljene [[Njemačka|Njemačke]]. Prvi gradonačelnik je bio Johann Sembach iz [[Straßburg|Straßburga]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Do 1771. je Karlsruhe bio rezidencija Markgrofovije Baden-Durlach, nakon ujedinjenja sa Markgrofovijom Baden-Baden , rezidencija čitave Markgrofovije Baden.<ref>Karl Gustav Fecht: Geschichte der Stadt Durlach. Verlag Adolph Emmerling, Heidelberg 1869</ref>
 
 
=== 19.stoljeće ===
 
[[Datoteka:Karlsruher Stadtansicht.jpg|mini|Karlsruhe Bakrorez Heinrich Schwarz 1721]]
Od 1806. godine je grad bio rezidecnija badenskih Velikih vojvoda. Veliki vojvoda Carl je bio tvorac vrlo liberalnog ustav tzv. Badenskog Ustava.<ref>http://www.landeskunde-baden-wuerttemberg.de/6399.html</ref>
 
1825. je Veliki vojvoda Ludwig I. osnovao Polytechnikum ( u 19 st. zajedničko ime viših tehničkih škola) čime je položen temeljac današnjeg univerziteta, Karlsruher Institut fuer Technologie.<ref>http://www.kit.edu/index.php</ref>
Osnivanjem administrativnog suda 1836. (prvog u Njemačkoj) zajamčeno je građanima pravo sudskim putem zatražiti zaštitu u slučaju povrijede građanskih prava od strane države. To je bio prvi korak kojim je Karlsruhe od svojih podanika učinio građane. Badenska liberarnost dokazala se 1862. dekretom kojim su židovima priznata građanska prava.
 
 
 
=== 20.stoljeće ===
[[Datoteka:Karlsruhe Stadtkirche 02.jpg|mini|Die [[Evangelische Stadtkirche (Karlsruhe)|Stadtkirche Karlsruhe]] wurde von [[Friedrich Weinbrenner]] Evangelska Crkva Karlsruhe]]
Broj stanovnika je 1901. iznosio više od 100.000, Karlsruhe je velegrad kojem se priključuje veliki broj okolnih općina. Nakon [[Njemačka revolucija|Njemačke revolucije]] 1918. je Karlsruhe postao glavni grad Slobodne države Baden.
U drugom svjetskom ratu je Elzas priključen [[Treći Reich|Trećem Reichu]] te je Karlsruhe bio glavni grad Gaua Baden-Elzas.
Nakon rata je grad Karsruhe pripao saveznoj državi [[Baden Würtemberg]].
1977. je izvršen atentat na generalnog državnog odvjetnika Siegfrieda Bubacka, teroristi [[Frakcija Crvene armije|Frakcije Crvene Armije]] su odgovorni za smrt generalnog državnog odvjetnika, njegovog vozača i jednog sudskog činovnika.
 
 
== Religija ==
 
[[Datoteka:Karlsruhe Christuskirche.jpg|mini|hochkant|Die [[Christuskirche (Karlsruhe)|Christuskirche]] Mühlburger Tor]]
1556. je u markgrofoviji Baden- Durlach uvedena luterska reformacija.
Većina stanovništva je imalo [[Protestantizam|protestansku vjeru]].Da bi naselio okolicu njegovog novog dvorca Carlosov mir (Carlos Ruhe) je osnivač grada Karl Wilhelm u Pismu Privilegija iz 1715. objavio mnogo novih podstreka za doseljavanje građana. Kao prvo na listi je bila sloboda vjeroispovjesti.Nakon kratkog vremena su se doselili prvi [[Katoličanstvo|katolici]] i [[Židovi|židovi]].
Danas je broj [[Katoličanstvo|katolika]] (31,7%) tek nesto viši od broja protestanata (29,7%).<ref>http://ka.stadtwiki.net/Religion</ref>
 
 
== Poznate osobe ==
 
* [[Karl Friedrich (Baden)]], Markgrof, Knez Izbornik i Veliki Vojvoda Badena
* [[Carl Benz]], inženjer i pionir automobilske industrije
* [[Karl Drais]], izumitelj bicikle
* [[Marie-Luise Kaschnitz]], književnica
* [[Walter Helmut Fritz]], književnik
81

uređivanje