Razlika između inačica stranice »Karlsruhe«

Dodano 208 bajtova ,  prije 7 godina
m
Pravopisne izmjene, dopuna povijesti 19. stoljeća, dopuna rečenice o administrativnom sudu.
m (Pravopisne izmjene, dopuna povijesti 19. stoljeća, dopuna rečenice o administrativnom sudu.)
[[Datoteka:Karlsruher Stadtansicht.jpg|thumb|Karlsruher Stadtansicht|Karlsruhe|Karlsruhe Grad Lepeze]]
 
'''Karlsruhe''' je sa oko 296.033 stanovnika (2012) po veličini drugi grad savezne pokrajine [[Baden-Württemberg]], sjedište je okružne uprave Karlsruhe te uprave regije [[Mittlerer Oberrhein]] (Srednja gornja dolina Rajne). Na zapadu graniči sa saveznom pokrajinom [[Falačko Porajnje]], [[Rajna|Rajna]] je granica izmedu ovih dviju saveznih država. Karlsruhe leži u trinacionalnoj regiji [[Oberrhein]]: [[Elzas]] u [[Francuska|Francuskoj]], južni i srednji [[Baden]] te južno [[Falačko Porajnje]] u Njemačkoj i švicarski [[Kanton|kantoni]] [[Basel-grad]], [[Basel-Landschaft|Basel-pokrajina]], [[Jura]], [[Solothurn (kanton)|Solothurn]] i [[Aargau|Aargau]], ; 5,9 miliona stanovnika na 21.550km² površine.<ref>[http://www1.karlsruhe.de/Stadtentwicklung/siska/sgt/sgt01010.htm ''Geographische Angaben'']abgerufen am 5. Juni 2012</ref>
 
Karlsruhe je planirani grad (engl. New Town) šta znači da je grad izgrađen na temelju plana, sve su ulice i građevine postavljenesu izgrađene istovremeno, na prostoru koji je prije gradnje bio potpuno prazan. Središte grada je barokni dvorac od kojeg se ulice šire u obliku lepeze ili zraka sunca, odatle nadimak - ''Fächerstadt'' (''Grad lepeze''). Karlsruhe je poznat kao rezidencija prava, u njemu se nalaze Vrhovni i Ustavni sud Savezne Republike Njemačke.
 
== Zemljopis ==
[[Datoteka:49th Parallel Karlsruhe.JPG|thumb|49th Parallel Karlsruhe]]
 
Grad leži na području [[Oberrheinische Tiefebene]] (Gornja-rajnska dolina). [[Rajna]], jedan od najvaznijih svjetskih vodenih puteva, leži na zapadu grada. Na istoku Izlaziizlazi Karlsruhe sa brijegom Turmberg iz kotline i prelazi u sjeverni [[Schwarzwald]]. Gradom i okružjem teku dvije manje rijeke, [[Alb]] i [[Pfinz]]. Karlsruhe je izgrađen izvan poplavnih područja na terasama gornje Rajne koja ima višu nadmorsku visinu od regije Rheinau na zapadu i [[Kinzig-Murg-Rinne]] na jugoistoku. Marktplatz (Trg) u centru grada ima nadmorsku visinu od 114,9 m, [[Grünwettersbach]] je sa 322,7 m je najviša točka okruga.
Površina grada iznosi 173,46km², po veličini na 30. mjestu u Njemačkoj. Karlsruhe se nalazi na 49. stupanju geografske širine, na istoj paraleli kao i gradovi [[Presov]] ([[Slovačka]]), [[Hulun Buir]] ([[Kina]]), [[Vancouvar]] ([[Kanada]]) i [[Paris]] ([[Francuska]]).
 
Grad je osnovan, planiran i izgrađen 1715. godine na području Hardtwalda, povijesnog šumskog područja između gradova [[Rastatt]] i [[Schwetzingen]]. U blizini novoizgrađenog grada je bilo manjih mjesta i gradića koja su kasnije priključena gradu, četvrti koje su danas starije su od jezgre.
U četvrtima Knielingen, Rüppur i Durlach su pronađeni predmeti iz brončanog doba, te grobovi iz ranog [[Željezno doba|željeznog doba]]. Osim toga su u četvrti Grünwinkel u 20-tim godinama prošlog stoljeća pronađeni ostatciostaci peći za pečenje opeka kao i lončarskelončarskih peći koje su najvjerovatnije bile korištene u [[2. stoljeće|2.st]]. Otkriveni su i grobovi, predmeti i kovanice iz rimskog doba. <ref name="GRUENWINKEL">Bürgerverein Grünwinkel: ''[http://books.google.de/books?id=zdrQna10NyAC Grünwinkel].'' Info Verlag, 2009, ISBN 978-3-88190-539-8.</ref> [[786.]] godine se četvrt Knielingen spominje po prvi put u dokumentima. <ref>[http://web1.karlsruhe.de/Stadtentwicklung/siska/pdf/datenfakten2011.pdf Stadtentwicklung], pritupljeno 18. lipnja 2014.</ref>
 
Grofovi von Hohenberg su u [[11. stoljeće|11.stoljeću]] izgradili tvrđavu na brijegu Turmbergu kod Durlacha. [[1094.]] godine su donirali benediktinski samostan Gottesaue na čijem je mjestu krajem [[16. stoljeće|16. stoljeću]] izgrađen dvorac Gottesaue. Samostan je povoljno utjecao na razvoj grada.
[[1565.]] je Markgrof Karl II prebacio svoje sjedište iz obližnjeg Pforzheima u Durlach čime je pozitivno utjecao na gospodarski i kulturni razvoj grada.
U [[Tridesetogodišnji rat|tridesetogodišnjem ratu]] je uništen Rintheim, Durlach, Hagsfeld i Mühlburg, za vrijeme [[Rat za austrijsko naslijeđe|Rata za austrijsko nasljede]] su uništeni dvorac Gottesaue, te četvrti Knielingen, i Daxlanden.
Godine [[1699.]] su se izbjegli [[Hugenoti]] naselili u gradskoj četvrti Neureut. Novonastali predio je dobio ime Welschneureut. Stari dio Neuereuter se zvao Teuschneureut.<ref>[http://www.karlsruhe.de/b1/stadtgeschichte/chronik/stadtteilchroniken karlsruhe.de]</ref>
 
=== 18. stoljeće ===
 
Legenda kaže da je Karl-Wilhelm, Markgrof Baden-Durlacha, za vrijeme lova u Hartwaldu zaspao i sanjao o raskošnom dvorcu koji kao sunce leži u središtu njegove nove rezidencije i sve se ulice šire iz središta kao zrake sunca. Dao je plan dvorca u nalog te osnovao po njemu nazvan grad (Carlos Ruhe – CarlosCarlosov mir) Karlsruhe 171715.Lipnja 1715.godine polijeganjem kamena temeljca za dvorac.<ref>http://www.schwarzwald-informationen.de/karlsruhe-schloss.html#</ref>
 
Karlsruhe je jedan od posljednjih europski gradova nastalih po planu, u ovom slučaju po planu Markgrofa koji je svoju dotadašnju rezidencju u srednjovjekovnom i vrlo tijesnom gradiću Durlach želio napustiti i izgraditi novu i prostraniju. Njegovu predođbu o novonastalom gradu je zapisao u povijesnom dokumentu „Privilegienbrief“ (Pismo Privilegija). Taj Dokumentdokument nosi u sebi napredne ideje, danas karakteristike demokratske države kao npr. sloboda samoispovijest, samoodređenost, gospodarske slobode, jednakost pred zakonom, političku ravnopravnost. <ref>http://ka.stadtwiki.net/Privilegienbrief_von_1715</ref>.
 
U osnivanju grada su sudjelovali ljudi iz [[Francuska|Francuske]], [[Poljska|Poljske]], [[Italija|Italije]], [[Švicarska|Švicarske]] te iz mnogih drugih zemalja ondašnje rascjepljene [[Njemačka|Njemačke]]. Prvi gradonačelnik je bio Johann Sembach iz [[Straßburg|Straßburga]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Do 1771. je Karlsruhe bio rezidencija Markgrofovije Baden-Durlach, nakon ujedinjenja sa Markgrofovijom Baden-Baden ,je bio rezidencija čitave Markgrofovije Baden.<ref>Karl Gustav Fecht: Geschichte der Stadt Durlach. Verlag Adolph Emmerling, Heidelberg 1869</ref>
 
 
Od 1806. godine je grad bio rezidecnija badenskih Velikih vojvoda. Veliki vojvoda Carl je bio tvorac vrlo liberalnog ustav tzv. Badenskog Ustava.<ref>http://www.landeskunde-baden-wuerttemberg.de/6399.html</ref>
 
1825. je Veliki vojvoda Ludwig I. osnovao Polytechnikum ( u 19 st. zajedničko ime viših tehničkih škola) čime je položen temeljac današnjeg univerziteta, Karlsruher Institut fuer Technologie.<ref>http://www.kit.edu/index.php</ref>
1836. je osnovan Administrativni sud (prvi u Njemačkoj). Administrativni
Osnivanjem administrativnog suda 1836. (prvog u Njemačkoj) zajamčeno je građanima pravo sudskim putem zatražiti zaštitu u slučaju povrijede građanskih prava od strane države. To je bio prvi korak kojim je Karlsruhe od svojih podanika učinio građane. Badenska liberarnost dokazala se 1862. dekretom kojim su židovima priznata građanska prava.
sud ima obavezu po potrebi ukinuti odluke državnih ustanova ili obavezati državne
ustanove u djelovanju, te ulogu zaštite građanskih prava pred državom, prava koja su građanima ustavom
Osnivanjem administrativnog suda 1836. (prvog u Njemačkoj) zajamčeno je građanima pravo sudskim putem zatražiti zaštitu u slučaju povrijede građanskih prava od strane državegarantirana. To je bio prvi korak kojim je Karlsruhe od svojih podanika učinio građane. Badenska liberarnost dokazala se 1862.i dekretom kojim su židovima već 1862. priznata građanska prava.
 
 
=== 20.stoljeće ===
[[Datoteka:Karlsruhe Stadtkirche 02.jpg|mini|Die [[Evangelische Stadtkirche (Karlsruhe)|Stadtkirche Karlsruhe]] wurde von [[Friedrich Weinbrenner]]|Evangelska Crkva Karlsruhe]]
Broj stanovnika je 1901. iznosio više od 100.000, Karlsruhe je postao velegrad kojem se priključujepriključio veliki broj okolnih općina. Nakon [[Njemačka revolucija|Njemačke revolucije]] 1918. je Karlsruhe postao glavni grad Slobodne države Baden.
U drugom svjetskom ratu je Elzas priključen [[Treći Reich|Trećem Reichu]] te je Karlsruhe bio glavni grad Gaua Baden-Elzas.
Nakon rata je grad Karsruhe pripao saveznoj državi [[Baden Würtemberg]].
1977. je izvršen atentat na generalnog državnog odvjetnika Siegfrieda Bubacka, teroristi [[Frakcija Crvene armije|Frakcije Crvene Armije]] su odgovorni za smrt generalnog državnog odvjetnika, njegovog vozača i jednog sudskog činovnika.
 
<nowiki> </nowiki>1977. je izvršen atentat na generalnog državnog odvjetnika Siegfrieda Bubacka, teroristi [[Frakcija Crvene armije|Frakcije Crvene Armije]] su odgovorni za smrt generalnog državnog odvjetnika, njegovog vozača i jednog sudskog činovnika.
 
== Religija ==
 
 
== Religija ==
[[Datoteka:Karlsruhe Christuskirche.jpg|mini|hochkant|Die [[Christuskirche (Karlsruhe)|Christuskirche]] Mühlburger Tor|Christus Kirche]]
1556. je u markgrofoviji Baden- Durlach uvedena luterska reformacija. Većina stanovništva je imalo [[Protestantizam|protestansku vjeru.]] Sa Pismom Privilegija iz 1715. je Karl Wilhelm želio podstreći građane da se dosele u novoizgrađeni grad. Kao prvo na listi " Privilegija" je bila sloboda vjeroispovjesti. Nakon kratkog vremena su se doselili prvi [[Katoličanstvo|katolici]] i [[Židovi|židovi]].
81

uređivanje