Karlsruhe: razlika između inačica

'''Karlsruhe''' je sa oko 296.033 stanovnika ([[2012]]) po veličini drugi grad savezne pokrajine [[Baden-Württemberg]], sjedište je okružne uprave Karlsruhe te uprave regije [[Mittlerer Oberrhein]] (Srednja gornja dolina Rajne). Na zapadu graniči sa saveznom pokrajinom [[Falačko Porajnje]], [[Rajna|Rajna]] je granica izmedu ovih dviju saveznih država. Karlsruhe leži u trinacionalnoj regiji [[Oberrhein]]: [[Elzas]] u [[Francuska|Francuskoj]], južni i srednji [[Baden]] te južno [[Falačko Porajnje]] u Njemačkoj i [[Švicarska|švicarski]] [[Kanton|kantoni]] [[Basel-grad]], [[Basel-Landschaft|Basel-pokrajina]], [[Jura]], [[Solothurn (kanton)|Solothurn]] i [[Aargau|Aargau]]; 5,9 miliona stanovnika na 21.550km² površine.<ref>[http://www1.karlsruhe.de/Stadtentwicklung/siska/sgt/sgt01010.htm ''Geographische Angaben'']abgerufen am 5. Juni 2012</ref>

Karlsruhe je planirani grad (engl. [[New Town]]) šta znači da je grad izgrađen na temelju plana, sve ulice i građevine su izgrađene istovremeno, na prostoru koji je prije gradnje bio potpuno prazan. Središte grada je barokni dvorac od kojeg se ulice šire u obliku lepeze ili zraka sunca, odatle nadimak - ''Fächerstadt'' (''Grad lepeze''). Karlsruhe je poznat kao rezidencija prava, u njemu se nalaze Vrhovni i Ustavni sud Savezne Republike Njemačke.

Legenda kaže da je Karl-Wilhelm, Markgrof Baden-Durlacha, za vrijeme lova u Hartwaldu zaspao i sanjao o raskošnom dvorcu koji kao sunce leži u središtu njegove nove rezidencije i sve se ulice šire iz središta kao zrake sunca. Dao je plan dvorca u nalog te osnovao po njemu nazvan grad (Carlos Ruhe – Carlosov mir) Karlsruhe [[1715]]. godine polijeganjem kamena temeljca za dvorac.<ref>http://www.schwarzwald-informationen.de/karlsruhe-schloss.html#</ref>

U osnivanju grada su sudjelovali ljudi iz [[Francuska|Francuske]], [[Poljska|Poljske]], [[Italija|Italije]], [[Švicarska|Švicarske]] te iz mnogih drugih zemalja ondašnje rascjepljene [[Njemačka|Njemačke]]. Prvi gradonačelnik je bio Johann Sembach iz [[Straßburg|Straßburga]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Do [[1771]]. je Karlsruhe bio rezidencija Markgrofovije Baden-Durlach, nakon ujedinjenja sa Markgrofovijom Baden-Baden je bio rezidencija čitave Markgrofovije Baden.<ref>Karl Gustav Fecht: Geschichte der Stadt Durlach. Verlag Adolph Emmerling, Heidelberg 1869</ref>

Od [[1806]]. godine je grad bio rezidecnija badenskih Velikih vojvoda. Veliki vojvoda Carl je bio tvorac vrlo liberalnog ustav tzv. Badenskog Ustava.<ref>http://www.landeskunde-baden-wuerttemberg.de/6399.html</ref>

1825. je Veliki vojvoda Ludwig I. osnovao Polytechnikum (u [[19 st]]. zajedničko ime viših tehničkih škola) čime je položen temeljac današnjeg univerziteta, [[Karlsruher Institut fuerfür Technologie]].<ref>http://www.kit.edu/index.php</ref>

[[1836]]. je osnovan Administrativni sud (prvi u Njemačkoj). Administrativni

garantirana. To je bio prvi korak kojim je Karlsruhe od svojih podanika učinio građane. Badenska liberarnost dokazala se i dekretom kojim su [[Židovi|židovima]] već [[1862]]. priznata građanska prava.

Broj stanovnika je [[1901]]. iznosio više od 100.000, Karlsruhe je postao velegrad kojem se priključio veliki broj okolnih općina. Nakon [[Njemačka revolucija|Njemačke revolucije]] [[1918]]. je Karlsruhe postao glavni grad Slobodne države Baden.

U drugom svjetskom ratu je [[Elzas]] priključen [[Treći Reich|Trećem Reichu]] te je Karlsruhe bio glavni grad Gaua Baden-Elzas.

Nakon rata je grad pripao saveznoj državi [[Baden Würtemberg-Württemberg]].

<nowiki> </nowiki>[[1977]]. je izvršen atentat na generalnog državnog odvjetnika Siegfrieda Bubacka, teroristi [[Frakcija Crvene armije|Frakcije Crvene Armije]] su odgovorni za smrt generalnog državnog odvjetnika, njegovog vozača i jednog sudskog činovnika.

== Religija ==

[[1556]]. je u markgrofoviji Baden- Durlach uvedena luterska reformacija. Većina stanovništva je imalo [[Protestantizam|protestansku vjeru.]] Sa Pismom Privilegija iz [[1715]]. je Karl Wilhelm želio podstreći građane da se dosele u novoizgrađeni grad. Kao prvo na listi " Privilegija" je bila sloboda vjeroispovjesti. Nakon kratkog vremena su se doselili prvi [[Katoličanstvo|katolici]] i [[Židovi|židovi]].

<nowiki> </nowiki>Židovska kulturna zajednica je [[2006]]. brojila 830 članova. Karlsruhe ima 11 đamija koje koriste 2673 članova muslimanske vjerske zajednice. Osim toga su u gradu registrirane različite kršćanske i druge vjerske zajednice kao Bahai, Kadampa, Vipassana, Zen Budizam, Eckankarna, Sathya te Sai centar.