Curaçao: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
pravopisne ispravke
Redak 5:
[[Datoteka:Bulawaya-1.jpg|230px|minijatura|desno|Ples bulawaya]]
[[Datoteka:Curacao-Bridges-2013.JPG|230px|minijatura|desno|Mostovi u Willemstadu]]
'''Curaçao''' ('''Kòrsou''' na [[papiamentu]] - [[otok]]) ima površinu od 444 km², nalazi se u [[Karipsko more|Karipskom moru]], najveći je otok u [[Nizozemski Antili|Nizozemskim Antilima]], pripada grupi [[ABC-otoci|ABC - Otoka]] (Aruba, Bonaire, Curaçao) koji su zemljopisno dio [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Curaçao je 10. listopada [[2010]]. proglašen samostalnim područjem [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].
Vrhovna internetska domena za Curaçao je [[.cw]] od [[2010]]. godine, a prije toga bila je domena [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] [[.an]].
 
== Zemljopis ==
 
Otok je 60 km udaljen od obale (sjeverno od [[Venezuela|Venezuele]] i sjeveroistočno od [[Kolumbija|Kolumbije]]). Zapadno se nalazi otok [[Aruba]] koji je do [[1986]]. godine bio dio Nizozemskih Antila, istočno leži otok [[Bonaire]]. Zajedno čine grupu [[Privjetrinski otoci (Antili)|Privjetrinskih otoka]]. Mali Curaçao, posebno omiljen kod ronioca, nenaseljen je, na njemu se nalazi samo jedan svjetionik. Najviša točka je Sint-Christoffelberg sa 375 metara. Otoci Aruba, Bonaire i Curaçao se zbog njihovih početnih slova nazivaju [[ABC-otoci|ABC - Otocima]].
 
== Stanovništvo ==
Broj stanovnika je [[2008]]. godine iznosio 140.794. Najveći dio stanovništva živi u glavnom gradu [[Willemstad]] te u urbanom prostoru oko Schottegata, u centralno- istočnom djelu otoka. Stanovnici otoka pripadaju različitim etničkim skupinama. Najveći dio potječe od afričkih robova, 6% stanovništva ima nizozemsko porijeklo. Jedan manji do stanovništva potječe od Arawak indijanaca koji su bili prastanovnici Otoka. Osim toga čine [[Sefardi]] ,(Židovi) koji su u 17. stoljeću pobjegli od španjolske i portugalske inkvizicije, jedan manji dio stanovništva. Naftna industrija vrbovala je ''gastarbeitere'' (iznjem.za njemačkoggostujuće : gostujući djelatnicidjelatnike) iz [[Azija|Azije]], [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i [[Karibik|Karibika]] koji i danas žive na otoku.
Obitelji imaju u prosjeku dvoje djece; muškarci prosječno žive 73, žene 77 godina ( u Nizozemskoj muškarci žive 77, a žene 82 godina ).
Stopa pismenosti je visoka, 96% stanovništva starijih od 15 godina zna pisati i čitati.
 
== Jezici ==
 
Uz [[nizozemski]] i [[engleski]], treći službeni jezik je papiament (mješavina španjolskih, portugalskih, nizozemskih i engleskih jezičnih elemenata). Papiament osim što je službeni jezik dominira u svakodnevnom životu, vrlo je razvijen, mnogo literarnih djela je napisano na tome jeziku. Veliki dio stanovništva govori također engleski i španjolski.
 
== Povijest ==
 
Prvi put su Indijanci naselili otok oko [[4000 pr. Kr.]] Druga, razvijenija indijanska kultura je naselila otok nešto kasnije, oko [[1500 pr. Kr.]] O tome svjedoče crteži u pećinama Hato.
Španjolac [[Alonso de Ojeda|Alonso de Ojeda]] je [[1449]]. otkrio Curaçao. Posljedica njegovog otkrića je bila deportacija prastanovnika u Europu gdje su korišteni za prisilni rad. Španjolci su već [[1527]]. započeli naseljavati otok tako da je sljedećih desetljeća bio pod španjoskom vlasti. [[Johan van Walbeeck]] osvojio je [[1634]]. Curaçao u ime [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija|Nizozemske zapadnoindijske kompanije]]. Za vrijeme generala Jacoba Pieters Tolcka otok je bio centar karipske trgovine robovima i to sve do 1863. godine kad je Nizozemska ukinula ropstvo. Bio je pod nizozemskom vlašću dok ga nisu osvojili Britanci za vrijeme Napoleonskih ratova, kao i Južnu Afriku. 1816. se vratio pod nizozemsku vlast.
Curaçao je nakon [[1860]]. izgubio svoju gospodarku važnost i tek se [[1930]]. nakon otkrića nafte uspio oporaviti. Danas se gospodarstvo otoka temelji na 5 stupova: nafta,trgovačka luka,turizam,Offshore- Banking i skromna domaća proizvodnja.
Otok ima vojno strateški povoljan položaj sa najvećom prirodnom lukom zapadne hemisfere, šta je još jednom dokazano [[2006]]. za vrijeme velikog vojnog manevra – Joint-Caribe Lion 2006 Vježba (J-CL06) u kojem su sudjelovali vojnici iz [[Francuska|Francuske]], [[Španjolska|Španjolske]], [[Nizozemska|Nizozemske]], [[Velika Britanija|Velike Britanije]] te iz [[SAD|SAD-a]].
 
Na referendumu [[2005]]. se stanovništvo otoka odlučilo za status samoupravnog područja u okviru Kraljevine Nizozemske:
# Curaçao ostaje dio [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] (3,74%)
# Curaçao je samostalno područje u okviru Kraljevine Nizozemske (67,83%)
Redak 34:
# Nezavisnost od Kraljevine Nizozemske (4,82%)
 
15. svibnja [[2009]]. na sljedećem i neobaveznom referendumu je stanovništvo bilo pozvano da donese odluku o isposlovanom rješenju iz [[2005]].godine. 52% je bilo za osamostaljenje otoka u okviru Kraljevine Nizozemske. 10.listopada 2010. je donesena odluka o [[raspuštanje Nizozemskih Antila|prestanku postojanja Nizozemskih Antila]]. Time je otok postao samostalno područje u okviru Kraljevine Nizozemske, pored Nizozemske, Arube i Svetog Martina.
 
Danas '''Zemlja Curaçao''' (niz. Land Curaçao;<ref>Formalno ime prema čl.1 para.1 [http://www.curacao-gov.an/images/strukturafiles/konstitushon/Konstitushon_Papiamentu.pdf Ustav Curaçaoa (na nizozemskom)] </ref> papiamento: Pais Kòrsou)<ref>Formalno ime prema čl.1 para.1 [http://www.curacao-gov.an/images/strukturafiles/konstitushon/Konstitushon_Papiamentu.pdf Ustav Curaçaoa (na papiamentu)] </ref> obuhvaća otok Curaçao i mali nenaseljeni otok [[Mali Curaçao]] (niz. Klein Curaçao).
Ustavni je dio Kraljevine Nizozemske. Prije raspuštanja Nizozemskih Antila, upravna jedinica zvala se Otočno područje Curaçao (eng. Island Territory of Curaçao, niz. Eilandgebied Curaçao, papiamentu: Teritorio Insular di Kòrsou) i bio je jedan od pet [[popis otoka u Nizozemskim Antilima|otočnih teritorija]] bivših Nizozemskih Antila. Engleski jezik bio je jezik Vlade Curaçaoa i Vlade Nizozemskih Antila.
 
== Politika ==
 
Vlada pod vodstvom Gerrita Schotte bila je na vlasti od 3. kolovoza 2012. i imala je tek poslovodnu ulogu. [[Staten van de Nederlandse Antillen|Parlamentarni]] izbori su bili određeni za 19. listopada 2012. Većina zastupnika u parlamentu bila je za smjenu Schottea sa strane privremene vlade. Zamjenica guvernera Adele Van der Plujim-Vrede 29. rujna 2012. imenovala je Stanleya Betriana za novog predsjednika vlade.
Schotte nije želio prihvatiti svoju smjenu te je govorio o državnom udaru kojeg je izvela Nizozemska. Stanovništvo Curaçaa kriza vlade je rascijepila zbog čega je nizozemski parlament signalizirao u potpunosti ispuniti želju za nezavisnošću. Istovremeno je haaška ministrica [[Liesbeth Spies]] izložila da je nova vlada izbrana u sukladu sa ustavom.
 
== Klima ==
Sjevernoistočni [[Pasat]] je karakterističan za klimu Curacaa. Pošto je otok prenizak zračne mase ne donose dovoljno kiša. Posljedica neredovitosti oborina je da na otoku nema brzica. Klima je stepska, a prosječna količina godišnjih oborina iznosi 550 mm, prosječna godišnja temeperatura iznosi 28 stupnjeva. Količina godišnjih oborina je nepostojana i varira između 200 i 1200 mm.
 
== Gospodarstvo i infrastruktura ==
Velike gospodarske grane otoka su turizam i prerada nafte. Naravno je njegova uloga [[Offshore]] – finacijskog centra od velikog značaja. Od [[2010]]. više nisu Nizozemski Antili na crnoj listi Poreznih oaza u SAD-u. Stopa nezaposlenih je sa 10,3% ( Listopad [[2008]]) vrlo visoka. [[2005]]. godine jedosegnuta najveća stopa nazaposlenosti, 18,2% , ali se od tada gospodarstvo oporavilo. To je i razlog povratku velikog broja antilijana koji su privremeno živjeli u Nizozemskoj.
 
== Valuta ==
Oficijalna valuta je karipski gulden, ali je zahvaljujući stabilnom deviznom tečaju moguće plaćati američkim dolarom. Nakon raskinuća Nizozemskih Antila [[2010]].je odlučeno da se i valuta ukine. Za posebne komune kao Bonaire, Saba i Sint Eustatius je već od [[2011]].sluzbena valuta američki dolar. Pri kraju Kolovoza [[2009]]. je na konferenciji stručnjaka u Wilemstadu bio raspravljano o dolariziranju Cuarcaa i Sint Maarten nakon čega je odlučeno ukinuće antilskog guldena. [[2012]]. je donešena odluka o formiranju karipskog guldena. Umjesto novčanica od 25 i 250 Guldena su sad aktuelne novčanice od 20 i 200 guldena. U turističkoj branši je često moguće plaćanje eurom.
 
== Promet ==
Sa zračne luke Hato su moguće svakodnevne veze za Amsterdam, Miami, Sint Maarten, nekolicini karipskih otoka te gradovima u Venecueli i Kolumbiji. KLM leti dnevno sa Boeingom 747 ( Februar 2010)iz Amsterdama za Curacao kao i ArkeFly koji pripada TUI Airlines. Od studenog 2011. leti i Air Berlin sedmično iz Düsseldorfa za Curacao sa Airbusom A330-200. Letovi startaju uvijek utorkom i stižu srijedom u Düsseldorf. To je jedina direktna veza između otoka i Njemačke bez presijedanja.
 
[[Datoteka:Wilhemstad from the coast.JPG|thumb|Strand|Plaža]]
 
== Turizam ==
[[2007]]. je Curacao posjetilo 299.784 turista, 33,6% iz [[Nizozemska|Nizozemske]], 20,4% iz susjedne [[Venezuela|Venecuele]] te 15,5% iz [[SAD]]-a. Broj njemačkih turista je sa 1,3% vrlo nizak, ali raste u zadnjih godina sa jednom stopom od 18,5%. I skanidavski turisti su za Curacao sve vazniji.
 
Prije 20 godna je komplentni podvodni svjet stavljen pod zaštitu države kao prirodno dobro. Zbog toga je Curacao jedan od najpoznatijih ronilačkih područja na svijetu. Osim mekanih i kamenih [[Koralji|koralja]] ima i veliki broj spužvi, anemona, gorgonia, morskih konjića, škarpinica, raža, barakuda, morskih pasa, morskih kornjača i sipa. Pred obalom leže potopljene brodske olupine koje su dostupne roniocima.
 
 
== Kulinarski specijaliteti ==
Line 62 ⟶ 68:
 
== Wilemstad ==
Glavni grad Curacaa je Wilemstad. Četiri dijela grada se zbog velikog broja povijesno važnih i arhitektonski značajnih gređevina iz razdoblja nizozemskog kolonijalizma nalaze komplentno pod zaštitom [[UNESCO]]-a, Punda ( nizozemski“ de punt“ - točka) , Otrabanda (druga strana) te Scharloo i Pietermaai . Punda i Ortobanda su spojeni pontonskim mostom „Koningin Emmabrug „ (Most-Kraljice-Eme) kojeg mogu koristiti samo pješaci i biciklisti. Više puta na dan se most otvara i zatvara zbog brodnog prometa. „Koningin Julianabrug“ (Most- Kraljice-Juliane) koji se nalazi nešto istočnije od povijesnog centra grada i premošćuje „Sint Annabaai“ ( St.-Anna-Uvala ) je rezerviran za automobilski promet.
Wilemstad ima sa predgrađem 120.000 stanovnika šta znači da 85% stanovništva živi u glavnom gradu. Politički centar grada čini povijesna jezgra u kojoj se nalazi upravna četvrt, [[Fort Amsterdam]] . U Otrobandi i Pundi se slave svi nacionali praznici, kao npr. Dan kraljice 30.4. na kojem se čitav otok sastaje u povijesnoj jezgri grada, u narančastoj odjeći. Na kraljevskom sajmu veliki broj obrtnika nudi svoje proizvode, a zabavni program služi za razonodu. 2.7. slavi se na otoku Dan Zastava, sa sličnim aktivitetima kao i na Dan Kraljice, samo šta je sva odjeća plava. Kura Hulanda Muzej koji je integriran u istovremenom hotelu, dokumentira nekoliko stoljeća dugu povijest ropstva na Zapadnoindijskim otocima.